Danas 20 godina od ubistva premijera Zorana Đinđića

Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsednika Demokratske stranke.

Srbija 12.03.2023 | 10:53
Danas 20 godina od ubistva premijera Zorana Đinđića

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović.

Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa "zemunskog klana" Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.

Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana.

Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Nemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.  

U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS.

Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića.

 Postao je predsednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.

Za predsednika Demokratske stranke, umesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. 

Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ.

Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.  

Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto  glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini.

Đinđić je izabran za  predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti. 

Na mestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. 

Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.

(Tanjug) Foto: Direktno

Komentari / 11

Ostavite komentar
Name

+

12.03.2023 10:46

TUGA NJEGOVOJ PORODICI. ŠTETA ZA SRBIJU I SRPSKI NARAD.NSLAVA MU. DAJ BOŽE DA VASKRSNE.

ODGOVORITE
Name

Zadnji pasus.

12.03.2023 10:54

Pa zaustavljen je proces denokratizacije.

ODGOVORITE
Name

Samo pohvale!

12.03.2023 11:42

Da je Đinđić ostao na vlasti i da nije ubijen, danas bi Srbija bila u Evropskoj Uniji i živio bi narod 10 puta bolje nego što se danas živi, po meni najbolji političar što je Srbija ikad imala, također je bio kulturan i odgojen i prije svega gospodin čovjek, bar onaj ko ga se sjeća to će reći, šteta, velika šteta što je Srbija izgubila ovakvu ljudinu i što je čovjek izgubio glavu radi politike,.

ODGOVORITE
Name

Re

12.03.2023 12:03

Zapad ga je doveo na vlast i ubio.Kad je vidio da traze da radi na stetu svog naraoda on se promijenio ali zapad ne prasta

Name

@Re

12.03.2023 13:32

Ako nemas sta pametno reci, bolje da cutis.

Name

Rere

12.03.2023 14:36

A ti si jedan od onih koji su svome narodu i ostalim narodima napravili najviše štete, pristalica slobodnog režima, koji je uništio yu u ratovima. Zoran je znao da Sloba se brine samo za svoju vlast, sve što je išlo protiv njegove vladavine odbio je i čak po cijenu bombardovanja, što je i uslijedilo. Za bombardovanja je samo Sloba odgovoran ali i ti, njegov pristalica i svi ostali. I za sve ratove kod nas, 90-tih.

Name

re-re

12.03.2023 15:04

Nije njega zapad ubio neko prijatelji Cece Raznjatovic i Zemunski klan za čije namjere je ona znala i sa kojima je saradjivala.

Name

Re re

12.03.2023 15:10

Na štetu je radio samo Sloba, na štetu svog naroda, sve radi vlasti, pohlepe.

Name

Re re-re

12.03.2023 17:32

Nije Ceca već ljubitelj "nezavisnih" medija, drogeraš i strani plaćenik Čedica.

Name

Joja

12.03.2023 16:19

A ko da je vladao 20 a be 2 godine ...sta je on uradio za dve godine nista . Naravno ne odobravam nicije ubistvo ali prave mit bez ikakvog razloga

ODGOVORITE
Name

Re joja

12.03.2023 17:50

A ko je uradio, da nije Sloba za 10 godina vladavine? 96 i 00 prevario na izborima. I još bi vladao da je živ, a možda bi i do 2036 kao neki još.