Upitan kvalitet bh. diploma otvara niz pitanja

Diplome stečene na visokoškolskim ustanovama u BiH ne priznaju se u Sloveniji i Hrvatskoj. Upitan kvalitet bh. diploma otvara niz pitanja.

Javna je tajna da se novcem stiže do diplome na privatnim fakultetima u Bosni i Hercegovini, a na ovaj problem su u svom stilu ukazivali popularni Nadrealisti 2007. godine.

Šesnaest godina poslije, prema podacima bezbjednosnih agencija, brze diplome u zavisnosti od željenog zvanja mogu se kupiti po cijeni od 1.500 evra, preko 3.000 evra pa sve do 10.000 evra. 

Isve validno – dok ne pređe granicu susjednih zemalja Slovenije ili Hrvatske, u kojima struka isputuje kvalitet.

Stevo Pašalić, nekadašnji rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu smatra da su se pojavile falš diplome.

"Ono što je primjetno da veliki broj visokoškolskih ustanova dobijaju akreditacije, čak kad imaju manje ispunjene uslove nego što su nekada imali".

BiH trenutno postoji 39 akreditovanih institucija koje se bave visokim obrazovanjem, ali problem je, smatra struka, olako davanje akreditacija nekim privatnim univerzitetima, koji su neosnovano izjednačeni sa javnim.

"Nedavno je akreditovana visoka škola u Doboju koja izvodi ukupno 7 studijskih programa, a akreditovana je samo za jedan 02:33 to su problemi na koje nadležni ćute ili odgovaraju da je sve u redu.", kaže za BN Ljubinko Đurić, koordinator CCI.

Dok Slovenija i Hrvatska ne prizanju bh. diplome za resornog ministra je sve u redu.

"Kontrola kvaliteta spada u najbolje evropske praske i standarde 00:54 očekujemo da će RS brzo postati članica evropske agencije za akreditaciju i time će nadamo se ovi problemi koji se javljaju pred svaki upis biti prevaziđeni.", navodi Željko Budimir, ministar visokog obrazovanja Republike Srpske.

Sa ministrom se u pogledu kvaliteta ne slažu nekadašnji studenti. 

"Kada je riječ o kvalitetu obrazovanja mislim da je svima koji su prošli kroz obrazovni sistem u BiH jasno Bolonja nikad nije do kraja zaživjelo. Isto tako treba uvijek da podsjetimo na PISA testiranja na kojima naši najmlađi učenici uglavnom budu na začeljima evropskih i svjetskih lista. Tako da generalna poruka koja se šalje iz naše države je da u obrazovanju izgleda nije moć", ocjenjuje Slobodan Blagovčanin, projekt menadžer Omladinskog resursnog centra Tuzla.

Pašalić dodaje da postoje studenti koji žele znanje i napredovanje, ali da im naše visokoškolske ustanove možda i ne mogu dati određeni kvalitet. "Reforma je proces da li će nas dovesti do onoga čemu težimo, a to je kvalitet?", pita Pašalić.

Hoće li do suštinske reforme doći i dokle će nas ona odvesti nije poznato, ali je očigledno da  su uzor društvu postali rukovodioci vlasti sa upitnim ili kupljenim diplomama. Dokle god struka i znanje ne preuzmu vodeću ulogu u bh. društvu, možemo očekivati da Slovenija i Hrvatska neće biti posljednje koje će zaustaviti priznavanje bh. diploma.

(BN Foto:Ilustracija)