Hrvatska snima partizansku seriju, ali bez HRT-a

Istoričar Hrvoje Klasić snima dokumentarnu seriju o partizanima. Nakon izuzetno gledanih dokumentarnih serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvatskom proljeću, Klasić se opet dohvatio teme iz vremena Drugog svjetskog rata, još uvijek itekako žive na području bivše Jugoslavije. Nažalost, na serijalu neće raditi, kao do sada, u saradnji s Hrvatskom radiotelevizijom (HRT).

"Žao mi je što nakon dva više nego uspješna i najgledanija serijala HRT nije imao razumijevanja za nastavak saradnje na seriji o partizanima", rekao je Tportalu Hrvoje Klasić koji je slao signale HRT-u da bi volio da sjednu i porazgovaraju o novom projektu, ali nije bilo interesa. Mišljenja je da se radi o šteti za HRT i hrvatsko društvo. U međuvremenu su mu se javili s Aldžazire Balkans iz Sarajeva, s kojima je ušao u taj projekt i na njemu intenzivno radi.

Tema antifašističke partizanske borbe prilično je kontroverzna u Hrvatskoj. Antifašizam u Hrvatskoj egzistira, može se reći, na simboličnom nivou obilježavanjem godišnjica, ali kada treba malo dublje da se uđe u tematiku, postaje tabu. Klasić kaže da 30 godina živimo istorijski revizionizam, antiantifašizam.

"Ja ne želim da kažem da živimo fašizam, ali pokušavamo na svaki način da ignorešemo, minorizujemo i negiramo ulogu partizanskog pokreta u našoj istorijii, a bilo je trenutaka devedesetih godina kada smo, maltene, ustaše proglasili onima kojima treba da se ponosimo", kaže on.

Naveo je primjer da su, s jedne strane, imali predsjednika i osnivače Hrvatske i HDZ-a - Franju Tuđmana, Josipa Manolića, Josipa Boljkovca, Janka Bobetka - osobe koje su bile partizani i komunisti i zahvaljujući kojima su uvedeni antifašizam u Ustav i Dan antifašističke borbe kao državni praznik. Ali to je teorija, međutim u praksi su ustaše dobili penzije, koje dobijaju i danas, porušeno je više od 3000 spomenika posvećenih borbi protiv fašizma, imena ulica izgubili su partizanski heroji, a dobili su ih ustaški dužnosnici.

Dodaje da, nažalost, taj trend još uvijek traje, ali je preokrenut i mora priznati da je pritisak takav da se uklanjaju imena ulica koje su nazvane po Mili Budaku i drugim ustaškim dužnosnicima, ali još imaju nedoumica treba li zabraniti ustaški pozdrav "za dom spremni".

"Postoji nekoliko nivoa mogućih pristupa. S jedne strane je činjenica da generacije ljudi koji su mlađi od 40 godina ništa ne znaju o razdoblju borbe partizanskog pokreta ili su ono što znaju stavovi formirani u javnosti, a koji su u najmanju ruku problematični. Pristup partizanskom pokretu do devedesete godine zaista je bio tendenciozan i ideologizovan i nije mi padalo na pamet prići na taj način. Pokušao sam kontekstualizovati u vremenu i prostoru njegovu ulogu i šta je partizanski pokret značio - kao apsolutno najjači pokret otpora u Europi u Drugom svjetskom ratu - za narode koji su živjeli na području Jugoslavije", pojasnio je autor način na koji će obraditi temu.

Ne želi joj pristupiti tako da se, kao prije, nabrajaju silne jedinice i bitke jer se time izgubi ljudskost. U seriji će jedna epizoda govoriti o tome zašto su Hrvati, Slovenci, žene, djeca, seljaci, radnici i intelektualci uopšte odlazili u partizane. "Smisao je dati pokretu sadržaj, a ne samo formu", ističe.

Problem s kojim se Klasić susreo prilikom snimanja serije taj je da u posljednjih 30 godina u susjedstvu nemaju nijedan doktorat iz istorije koji se bavi partizanskom borbom. S druge strane postoje desetine radova o ustašama i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Problem je riješio tako što je snimao istoričare iz Pariza, Londona, Berlina, Beča, Italije, Rusije. Takođe je otkrio da će u seriji biti nekih novih podataka, za koje vjeruje da ih ni stariji, oni koji su prošli u svom obrazovnom sistemu i životu teme vezane za partizanski pokret, nisu znali.

"'Snimali smo na vrlo zanimljivoj lokaciji, u onom trenutku najtajnovitijoj lokaciji na svijetu, u Bletchley Parku u Londonu, gdje su Alan Turing i njegova ekipa dešifrovali, pomoću uređaja Enigma, njemačke poruke. Razgovarao sam sa istoričarom s Kembridža koji je objašnjavao kako su upravo poruke koje su tamo dešifrovane uticale na Čerčilov stav da se od četnika prebaci na pomoć partizanima", otkrio je detalj iz nove serije.

Klasić objašnjava hoće li obuhvatiti cjelokupnu borbu od Vardara pa do Triglava, npr. i Užičku republiku, ili će se više koncentrisati na hrvatsku komponentu unutar toga pokreta. "Apsolutno je pogrešno, istorijski revizionistički, u principu i nacionalistički - a bojim se da je dobar dio hrvatskog društva nasjeo na tu priču iz devedesetih godina - spominjati bilo kakav hrvatski partizanski pokret ili hrvatski antifašistički pokret. Partizanski pokret bio je jugoslavenski pokret, a vodio ga je glavni štab na čelu s Titom i rukovodio partizanskim operacijama i borbom. Dakle nije postojao hrvatski partizanski pokret, a ni slovenski ni srpski', u dahu nam je poručio Klasić, dodavši da to ne znači da u njemu nije bilo mnogo Hrvata, Srba, Slovenaca i drugih koji su učestvovali u borbi, naprotiv".

(Tportal Foto: Ilustracija/ Tportal/ Hrvoje Klasić)