Dok jedni imaju luksuz, drugi jedva preživljavaju

Dok jedni kupuju luksuzna vozila, drugi jedva preživljavaju. U prethodnoj godini građani Bosne i Hercegovine kupili su automobile u vrijednosti oko 800 miliona maraka, potvrđeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, što je za čak 100 miliona više nego u 2021. godini. S druge strane broj korisnika javnih kuhinja u poslednjem periodu značajno se povećao.

Među uvezenim automobilima u BiH je i jedan od najnovijih modela ferarija, plaćen više od pola miliona maraka. A ukoliko se vlasnici skupocjenih limuzina provozaju pored javnih kuhinja, primijetiće da su redovi iz dana u dan sve veći. Tako dok jedni uživaju u luksuzu, drugi brinu da li će danas imati i jedan obrok.

„Svaki dan pravimo između 600 i 800 obroka, povećao se jako, jako puno broj ljudi koji traže pomoć od mozaika prijateljstva. Kao što sad u zadnje vrijeme stalno govorim jako puno ljudi se pojavljuje koji ne žele da budu ovde u redu, ljudi koji izmeđuostalog su izgrađivali ovo društvo, ljudi koji možda jedva se popnu gore na sprat kod nas, i ako može da budu nezabilježeni ni na koji način a da dobijaju makar hljeb svaki dan“, kaže Miroslav Subašić iz javne kuhinje Mozaik prijateljstva.

Da stari i iznemogli nisu jedini koji se bore za opstanak, dokazuje činjenica da u javnu kuhinju dolaze i oni koji rade, ali od te plate ne mogu da obezbijede dostojanstven život. 

„Mi smatramo danas da čovjek koji radi u kući, ako on sam radi da je to dovoljno za život. To je bukvalno skoro ništa. I u zadnje vrijeme nam se naprotiv pojavljuju ljudi koji neće da lažu, kažu ja radim ovde ali nemoguće je, dok platim stanarinu, struju, vodu, nemoguće je da imam za život“ ističe Subašić.

Društvo u BiH podijeljeno je na ekstremno bogate i siromašne, sredine gotovo da i nema. Srednji sloj stanovništva u velikoj mjeri se izgubio. Sem po socijalnom statusu, društvo u BiH podijeljeno je i po nacionalnom, vjerskom, interesnom osnovu, što dodatno doprinosi raslojavanju stanovništva. 

„Dodatnom raslojavanju stanovništva doprinosi uzavrela i vrlo teška politička situacija u Bosni i Hercegovini, poprilično katastrofalna socio-ekonomska situacija i visoke cijene, visoke stope inflacije, sve to utiče na običnog čovjeka koje ga gura u tu liniju siromaštva i ispod granice siromaštva i tako dolazi do očite raslojenosti, dok onima koji su po automatizmu elite u BiH, to su vladajuće i strukture bliske vladajućim konturama vlasti, njima to na neki način odgovoara, jer je lakše manipulisati ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, a koji sa druge strane nisu spremni nešto da promijene“, kaže sociolog Vladimir Vasić.

Za izraženu podjelu društva, po mišljenu ekonomskih stručnjaka, krivo je loše rukovođenje državom, kao nepostojanje sisitemskih rješenja. Porez na luksuz trebalo bi da bude usmjeren za pomoć stanovništvu u stanju socijalne potrebe.

„To samo pokazuje koliko smo kao društvo izgubili brigu o srednjem sloju, koji se gotovo izgubio, a srednji sloj su da navedem, profesori na fakultetu, inženjeri, direktori u firmama itd, ili imamo ekstremno bogate ili ekstremno siromasne. S druge strane i Poreska uprava ne radi svoj posao, jer ako neko uveze auto koje košta pola miliona maraka, on mora imati dokaz da je platio porez na taj iznos, a ako ga nije platio onda mu se auto mora oduzeti. Mi nemamo nikakav koncept brige da se taj porez plati, a da taj porez posluži za rješavanje problema svih onih ljudi koji su u socijalnoj potrebi“, objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Kada bi se masa ujedinila, mogle bi se ostvariti značajne promjene u društvu, a time bi se smanjila razlika između elita i masa, ističu sociolozi. Međutim, upozoravaju stručnjaci, stanovništvo je poprilično nezainteresovano i nemoćno. Mladi traže načine kako da odu odavde, a starijima je svaki dan nova borba za opstanak. 

(BN   Foto:Schreenshot/youtube)