Politika u školama se ukorijenila, a nadležni ćute

Stranačko zapošljavanje u javnim ustanovama, namješteni konkursi, politika u svim sferama društva. Navikli smo na te pojave u Republici Srpskoj. Ipak, najveći problem je politika u školama.

Republika Srpska 16.12.2022 | 20:19

Politici nije mjesto u školskim klupama, duže vrijeme upozoravaju iz nevladinog sektora. Predlažu i inicijative, ali bez uspjeha. Prošlo je više od godinu, otkako je Transparensi od Vlade Srpske zatražio sljedeće:

1. Da školski odbor ima ključnu ulogu u imenovanju direktora!

2. Da se Vlada Republike Srpske isključi iz postupka imenovanja direktora školskih ustanova!

3. Da se direktor bira na najviše 2 uzastopna mandata kao vid garancije političke neutralnosti!

Zahtjevi su stigli na adresu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, Odbora za obrazovanje Narodne Skupštine i  Pedagoškog zavoda.

Damjan Ožegović iz Transparensi internešnala za BN kaže:

"Ministarstvo jeste odgovorilo šturim odgovorom da su oni zadovoljni dosadašnjim zakonskim rješenjem koje pruža neutralnost prilikom izbora imenovanja rukovodilaca i direktora osnovnih škola."

„Nakon razmatranja dostavljenog prijedloga - da mandat direktora traje pet godina i da bude ograničen na dva mandata, radna grupa je zauzela stav da dosadašnju praksu ne treba mijenjati, jer nije bilo poteškoća u njenoj primjeni.“, naveli su u odgovoru za BN iz Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.

Sa druge strane na neophodnu depolotizacija školskih ustanova i promjenu načina imenovanja direktora upućuje i sljedeći primjer:

"Podsjetiću samo na jedan primjer iz Kozarske Dubice gdje 2 godine nije bio imenovan direktor jedne područne škole zato što je Ministarstvo odbijalo da predloži kandidata iako su svi ispunjavali uslove. Ovo je političko pitanje koje je malu Osnovnu školu ostavilo bez direktora.", podsjeća Ožegović. 

Zagorka Grahovac, poslanik Liste Za pravdu i red u NS Republike Srpske takođe smatra da su promjene u prosvjeti neophodne.

"Pošto dolazim iz sektora prosvjete smatram da bi najbolje bilo vratiti integritet školi i da nastavnička Vijeća predlažu kandidate za direktore kao što je to bio slučaj u nekim prethodnim periodima."

Osim direktora, stranačka knjižica presudna je i za izbor nastavnika i profesora, kažu upućeni. Zato oni bez članske karte, imaju prazne radne knjižice.

U praznu radničku knjižicu deset godina gleda 66.259 ljudi u Republici Srpskoj, od čega je 4.990 kvalifikovanih radnika. Popunjena radna knjižica decenijski je san i za 438 nezaposlenih sa fakultetskom diplomom.

Posljedica je to netransparentnih konkursa u kojima je najproblematičnija stavka intervju.

Najizraženije zloupotrebe intervjua izražene su upravo u oblasti prosvjete.

"Sada taj intervju na kome može da se dobije 3 poena može da poništi ovamo rezultate koje neko ima na osnovu radnog staža, vremena provedenog na birou ili na osnovu svog uspjeha na fakultetu. To dozvoljava mnoge manipulacije i najčešće najbolji kandidati ne budu odabrani.", kaže narodni poslanik Zagorka Grahovac.

Jedan mudri profesor je rekao - ako želite uništiti jedan narod, ne trebaju vam nukrealne bombe, krenite od obrazovanja.

Zato struka ocjenjuje da je izbor nastavnog kadra, direktora i profesora presudan za razvoj svakog društva i ne smije biti pod političkim uticajem. Izgleda da to nadležni ne uviđaju, dok se sistem polako urušava.

(BN)