Ako Rusi ostavljaju svoje, čemu da se mi nadamo?!

Prema riječima Zorana Milivojevića, situacija na terenu pokazuje ipak da dometi i ciljevi zacrtani u početku očigledno nisu ostvarivi, da realna situacija vodi nečemu što bi išlo u pravcu dijaloga radi završetka ovog sukoba.

Srbija 12.11.2022 | 20:38

Da li je rusko povlačenje iz Hersona možda i trenutak otrežnjenja za većinski dio javnosti u Srbiji koji bezrezervno vjeruje u vojnu moć Moskve.

"Mislio sam da će Rusi pružiti žešći odgovor oko Hersona. Očigledno sam pogriješio. Nama to pokazuje koliko moramo da budemo svjesni da sami moramo da kreiramo svoju budućnost i da sami brinemo i u vojničkom smislu i da ljubomorno čuvamo svoju vojnu neutralnost", prokomentarisao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom boravka u Parizu posljednje događaje u vezi sa ratom u Ukrajini. Odgovarajući na pitanje novinara o povlačenju ruske vojske iz Hersona – da li to znači da Rusija gubi rat i šta to znači za Srbiju, Vučić je, pored ostalog, rekao da je vojna neutralnost dokaz naše slobode i našeg slobodarskog pristupa i način da sačuvamo dobar odnos prema svim prijateljima i na Zapadu i na Istoku, piše beogradska Politika.

Zbivanja na ratištu, čini se, potvrđuju da je zvanični Beograd odabrao, bar za sada, adekvatnu poziciju prema ovom sukobu na istoku Evrope. To što ne drži "sva jaja u jednoj korpi" pokazuje da je realno sagledao situaciju na terenu, ocjenjuje i diplomata u penziji Zoran Milivojević. I Vučić je prije dva dana u Parizu primjetio da očigledno postoje razgovori između velikih sila i da to ne negiraju ni Amerikanci ni Rusi. Kako je zaključio, to je dobra vijest, jer će se ti razgovori, "kako god, nekom rješenju približavati".

Prema riječima Zorana Milivojevića, situacija na terenu pokazuje ipak da dometi i ciljevi zacrtani u početku očigledno nisu ostvarivi, da realna situacija vodi nečemu što bi išlo u pravcu dijaloga radi završetka ovog sukoba.

"Očigledno je i da postoji komunikacija između velikih sila i da ona u suštini nikada nije prestajala. I da je njihov dogovor sada možda bliži nego što je bio prije nekog vremena, jer se vidjelo da su i dometi ruske intervencije i ruskih mogućnosti ipak ograničeni. Pored toga, i sve što se događa u Evropi, ali i kada je riječ o samim Amerikancima, pokazuje da i kod njih svijest o dijalogu sazrijeva. Mislim da sazrijeva kod svih strana, jer svi su se tu i tamo iscrpljivali”, primjećuje Milivojević.

Kako dodaje, pokazalo se da je pozicija koju je držala do sada Srbiji obezbijedila u manevarskom prostoru maksimum mogućeg u vezi sa ovim sukobom.

"Nije zauzimala nikakvu stranu, držala se principijelnog stava i to se pokazalo kao opravdano i kao korisno za njene državne i nacionalne interese. Najbolji dokaz tome je ovo što se sada događa oko KiM, pritisci koji se vrše na Kurtija i principijelan i jasan stav Srbije da neće odustati od svojih državnih i nacionalnih interesa. Prema tome, ta pozicija se pokazala kao dobra i pokazuje se da ta politika vojne neutralnosti i nezavisnosti ima svoje efekte i kada je riječ o Srbiji da ipak njenu poziciju ne slabi, već na neki način čak i jača", ocjenjuje on.

Na pitanje da li je povlačenje Rusa iz Hersona gdje na milost Ukrajincima ostavljaju dio svojih sunarodnika, možda i trenutak otrežnjenja za, kako djeluje, većinski dio javnosti u Srbiji koji bezrezervno vjeruje u rusku vojnu moć, Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku, najprije odgovara da je ruska agresija na Ukrajinu nesumnjivo utjecala na prilike u cijeloj Evropi, a na Srbiju najdirektnije kroz političko pitanje broj jedan – rješavanje kosovskog čvora.

"Ruski veto u Savjetu bezbjednosti do sada je odlagao sve planove za konačno rješenje kosovskog pitanja, ali je Rusija invazijom i aneksijom ukrajinskih teritorija i pozivanjem na kosovski presedan na djelu pokazala da će uvijek i svuda štititi sopstvene interese, a ne interese Srbije. To je za veliku silu očekivano, ali ne i za veliki dio srpske javnosti koja i dalje gaji iluzije o Rusiji kao velikom zaštitniku Srbije koji će braniti naš teritorijalni integritet tako što će urušavati tuđi, ovog puta ukrajinski”, ističe Grubješić.

Prema njenoj ocjeni, realno sagledavanje sopstvenih interesa imperativ je za bolje pozicioniranje Srbije kako u regionu, tako i u Evropi, jer je manevarski prostor za politiku „i–i” sveden na minimum.

Odgovarajući na pitanje novinara u Parizu da li će se pritisci na Srbiju pojačati, Aleksandar Vučić je rekao da je "svima jasno koliko je naša pozicija teška". Kako je objasnio, svi sada mogu da kažu: "Pogledajte kako su prošli Rusi, treća vojna sila svijeta, a kako vi Srbi". Uvijek mogu to da izvuku iz fioke, dodao je on i istakao da je Srbija neke lekcije naučila i da zna kako da se ponaša. "Brinućemo o sebi u vojnom i svakom drugom smislu čuvajući vojnu neutralnost", poručio je Vučić.

Milivojević smatra da ukoliko dođe do ovog velikog dijaloga i pomenutog raspleta, ova trenutna pozicija Srbiji obezbjeđuje da i ubuduće brani svoje državne i nacionalne interese. Jer, bez obzira na stanje na terenu, činjenica je da se "krug zemalja koji uvodi sankcije na globalnoj sceni nije proširio, da se ipak potvrdilo da je međunarodni poredak multipolaran, da su principi Srbije i principi međunarodnog prava ponovo na neki način oživjeli baš na slučaju Ukrajine". Vučić je, naime, i u Parizu ponovio da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji "sve dok joj nad glavom ne bude visio Damoklov mač". A kako Milivojević kaže, potvrdilo se da ne stoje optužbe da Srbija sjedi na dvije-tri stolice i da je svo vrijeme sjedela na jednoj – svojoj stolici.

"Težište će i u narednom periodu ostati na Ukrajini, ali ovaj rat je pokazao slabosti svih strana", primjetio je iskusni diplomata. Misli i na rusku stranu i "sve ono što smo mi ranije mislili da su to velike sile, da je to nemoguće poremetiti na bilo koji način, da nema govora da to neće biti uvjerljivo".

"Ipak se pokazalo da je realnost nešto drugo. Drugo, pokazalo se da i Evropa ima velike svoje slabosti i probleme, da je pretrpjela štetu, a izbori u Americi su pokazali da je to jedno duboko podijeljeno društvo... I sve će to doći do izražaja u narednom periodu i sve će morati da postane predmet nekakvog raspleta. Tako da će i pritisak prema Srbiji biti determinisan i svim tim događanjima", ukazao je on.

Govoreći o Ruskoj Federaciji, Evropi i SAD, zaključuje da su bilansi svih – negativni, odnosno svi su na neki način iscrpljeni. "To važi i za Rusiju. Vidjela se jedna iluzija o velikoj moći i o velikom pobjedniku i to je sad sve upitno. Pitanje je kako će se povlačenje u Hersonu odraziti na unutrašnjoj sceni Rusije. To mi još ne znamo, ali to je pitanje koje se otvara”, primjećuje Milivojević i dodaje da je, na drugoj strani, ostatak svijeta – onaj svijet koji potvrđuje multipolarnost, koji nije uvodio sankcije, koji se ni na koji način nije miješao u ovu priču u Ukrajini – ojačao. I to je nešto što predstavlja indirektnu podršku u globalnom smislu i našem konceptu vojne neutralnosti i nezavisnosti.

(Slobodna Bosna/foto: Metin Aktas/Anadolu Agency/Getty Images /Tanjug/BN)