"Šta je čovjek uradio, to je za svaku osudu"

“To je za svaku osudu što je čovjek uradio, ali gdje su svi ti ljudi koji su sve to komentarisali? Gdje su svi ti ljudi koji su šerovali, lajkovali, podržali tog čovjeka? Tu je ključno pitanje. Mislim da u ovom slučaju treba da optužimo čovjeka i tu nema dileme, ali je ono što se desilo isključivo na građanima.”, kaže Jurić.

Republika Srpska 04.11.2022 | 22:36

Samoubistvo Mladena Dulića iz Laktaša, koji je digao ruku na sebe zbog video snimka obajvljenog na društvenim mrežama, bila je jedna od tema u emisiji "Izazovi" BN televizije.

- Osoba koja je napravila snimak mladića Mladena Dulića, zakonski se može sankcionisati samo za neovlašćeno snimanje. Međutim, važna je kolektivna odgovornost društva, kaže  Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Beograda.

“To je za svaku osudu što je čovjek uradio, ali gdje su svi ti ljudi koji su sve to komentarisali? Gdje su svi ti ljudi koji su šerovali, lajkovali, podržali tog čovjeka? Tu je ključno pitanje. Mislim da u ovom slučaju treba da optužimo čovjeka i tu nema dileme, ali je ono što se desilo isključivo na građanima.”, kaže Jurić.

“Onoga trenutka kada se fotografija ili video snimak pusti u digitalni svijet, vi više nemate kontrolu nad tim, niti znate koji krug ljudi je uključen u to zlostavljanje? Apelujemo na roditelje da provjere kako njihovo dijete provodi vrijeme van kuće i da njeguju odnos povjerenja.”, naglašava ombudsmen za djecu Republike Srpske Gordana Rajić.

Pravosudne institucije trebaju biti otvorenije prema onima koji prijavljuju krivična djela vršnjačkog ili nasilja na internetu.

“Pritisak javnosti će svakako uticati na to zato što su kod nas svi ti organi postavljeni na potpuno pogrešan način. Oni se ne bave otkrivanjem krivičnih djela, oni samo postupaju po prijavama.”, navodi advokat Bojan Stojanović.

- U porastu je vršnjačko nasilje u Republici Srpskoj, navodi psiholog Danijela Ostojić.

“Mislim da školski sistem iako ima protokole, iste ne primjenjuje. Ili, prosto ljudi u školskom sistemu nisu dovoljno svjesni da se zapravo radi o vršnjačkom nasilju. Tako kažu npr. `Ma pustite ih, to su djeca, samo se igraju!`, a ja u podacima dobijem čistu kliničku sliku agresivnog ponašanja.”

- Dijete koje je agresivno takođe je žrtva, kao i ono koje trpi nasilje, dodaje Ostojićeva.

“Ne zna se kome je tu teže. Mi uglavnom radimo sa žrtvama vršnjačkog nasilja. To su uglavnom djeca posljednje 2-3 godine sa izuzetno depresivnom kliničkom slikom, sa verbalizacijama tipa: `Ja ne mogu više da izdržim! Ja ću se ubiti!`

Takve izjave su alarm za uzbunu. Savjet roditeljima daje Igor Jurić.

“Sjedite sa djetetom od 12-13 godina i čitajte komentare i slušajte djecu kako oni zaključuju da li je nešto šala? Da li je nešto uvreda ili jedan komentar pozitivan? Reagujte kada vidite da su pogrešna razmišljanja Vašeg djeteta, ali to zajedno radite.”

Advokat Stojanović, apeluje na policiju i Tužilaštvo koji procesuiraju ova krivična djela da se i kod njih više radi na edukaciji, da se više specijalizuju. Odnosno da postoje lica koja će voditi takve predmete, da se angažuju stručna lica kao saradnici u tim predmetima. 

Na nasilne oblike ponašanja utiču društvena sredina i internet, zato je potrebano razvijati svijest o internet i vršnjačkom nasilju, kako bi se zaštitili od fatalnih ishoda, zaključeno je u " Izazovima".

(BN)