Šta institucije čine da bi bili kažnjeni počinioci nasilja?

Samoubistvo mladića koje se desio u Laktašima, šokiralo je javnost. Još je strašnija činjenica da je jedan od faktora koji je doveo do toga,  ismijavanje na društvenim mrežama. Stručnjaci poručuju da je problem u nedostatku kontrole takvih sadržaja.

Republika Srpska 31.10.2022 | 20:19

Još jedan u nizu negativnih uticaja društvenih mreža imao je tragične posljedice. Još jedan mladi život je ugašen, jer nije pripadao obrascima ponašanja u zajednici koje kreiraju društvene mreže, zaključuju psiholozi.

Ističu da društvene mreže služe pojedincima koji žele da ispolje ponašanje niže vrijednosti, nasilje i klevetu na račun drugih, bez sankcija i sagledavanja posljedica, a najčešće žrtve su upravo mladi.

„Mi smo putem društvenih mreža ulicu uveli u stan, kuću, kada svako ima mogućnost da preko društvenih mreža uđe kod djeteta u porodicu u stan, ili neke druge osobe, i da vrši svoj uticaj uvijek ciljano motivisan patološkim potrebama tih ljudi. Ne možemo reći da na društvenim mrežama jednostavno dominiraju vrijednosti, dominiraju loše vrijednosti, drugim riječima, dominiraju loše osobine, loše namjere, loši uticaji, loši sadržaji, koji upravo uslovljavaju određeno opažanje, doživljavanje i reagovanje. Dakle, štetno djeluju na formiranje čovjeka“, kaže  psiholog Aleksandar Milić.

U društvu je promovisan pogrešan način komunikacije kroz nasilje koje ispoljavaju pojedinci, sa odlikama psihopatske ličnosti. Kod ovakvih osoba dominira ambicija u odnosu na njihove sposobnosti, kažu psiholozi, a reakcija je izostala.

Kao dokaz navode puštanje na slobodu osoba koje su snimale i objavile video mladića koji je ismijavan na razgovoru za posao.

„Zamislite zašto su oni okarakterisani kao nedozvoljeno snimanje. Ovde se radi o ubistvu. Oni su neposredne ili posredne ubice, ta dva čovjeka, pa i vlasnik, koji se pravi da to ne zna. Dakle, to je ogledalo naše stvarnosti“, kaže Milić.

Sadržaji nasilja ili ismijavanja narušavaju zdravo odrastanje djece, upozoravaju stručnjaci. Društvene mreže kroje imaginarnu stvarnost i pravila ponašanja koja se vrednuju brojem lajkova.

Mnogo je slučajeva gdje je plasirani zadržaj negativno uticao na pojedinca, a da zajednica nije reagovala, kažu sociolozi.

„Mi živimo u tom nekom vremenu gdje je ozbiljno poljuljan sistem vrijednosti, gdje je sve zarad tog nekog publikovanja na društvenim mrežama, nekih lajkova, pregleda, klikova da pravimo od sebe neke zanimljive likove, a sa druge strane, ne tako rijetko, evo ovaj primjer nam pokazuje da smo spremni da zloupotrijebimo nečiju ličnost, da zloupotrijebimo nečiji život, na kraju krajeva da direktno ili indirektno dovedemo do ovih slučajeva kojima, evo, svjedočimo danas. Ključno je pitanje zašto nismo uradili ništa da osudimo taj snimak, da ga prijavimo“, upitao je sociolog Vladimir Vasić.

„Ono što je simptomatično za sam narod, uopšte za građane, to je da kada se desi, nažalost, ovakav slučaj, pažnju našu privlači veoma kratko, možda dva, tri do pet dana. Nakon toga brzo zaboravljamo, a problem i dalje postoji. Dakle, ovo je samo refleksija zloupotrebe i zlostavljanja u stvarnom svijetu, koji se pojavljuje u digitalnom okruženju, a vidimo da ne ostaje samo u digitalnom okruženju, već i da ima posljedice u stvarnom okruženju, odnosno stvarnom svijetu“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Stručnjaci ističu da djecu od malih nogu treba upozoravati na loš uticaj društvenih mreža i kako da ga prepoznaju, ali i da ga prijave. Nadležne institucije trebalo bi da imaju oštrije kazne za one koji su svojim djelovanjem na društvenim mrežama doveli nečiji život u pitanje, mišljenje je struke.

(BN)