Poskupljenja prijete da unište jesenju sjetvu

Nakon prošlogodišnje najskuplje jesenje sjetve u istoriji poljoprivredne proizvodnje na našim prostorima, ratari su ove godine suočeni sa novim cijenama repromaterijala, što će se negativno odraziti na jesenju sjetvu.

Republika Srpska 15.10.2022 | 20:35

Na pragu jesenje sjetve, dileme nema, uprkos vrtoglavim cijenama repromaterijala, ratari neće sijati manje.

“Ja ću još malo da povećam sijanje pšenice, zato što je prošle godine bila suša, tako da ne znamo šta može biti sledeće godine. Sav repromaterijal je otišao od prošle godine, što se tiče đubreta otišao je na 200 odsto, pšenica nekih 100 -150 odsto, mi moramo uraditi sve što se tiče posla, jer ako ne uložimo, nemamo se čemu nadati sledeće godine”, kaže Živko Marković, poljoprivrednik iz Ljeskovca.

“Neće se sijati manje, jer će ljudi posijati pšenicu iz ambara, što znači da neće kupiti deklarisano sjeme. Pšenica iz ambara nije dobre klijavosti i nije sjeme koje je ispitano”, ističe Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine.

Kvalitetno sjeme traži dobru pripremu zemljišta, što je za računicu seljaka previše troškova, dok je pomoć reosrnog ministarstva više simbolična.

“Ministarstvo se ogradi, dana nam 500 KM po hektaru pšenice, imamo pola marke po litri goriva”, tvrdi Živko Marković poljoprivrednik iz Ljeskovca.

Pomoć na kašikicu neće umanjiti rekordne cijene repromaterijala, dok nadležni na sva zvona najavljuju veću podršku, ali tek od iduće godine.

“Vlada RS namjerava da u narednoj godini izdvoji značajnija sredstva, oko 150 miliona maraka što zavisi od usvajanja Budžeta RS krajem godine”, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede RS.

Iako je suša uzela svoj danak, agronomi na uslove sjetve gledaju optimistično, napominjući, da je najvažnije ispoštovati rokove.

“Za razliku od prethodnih godina, ove godine stanje zemljišta je povoljnije, ima dovoljno vlage u zemljištu. Ratarima se savjetuje da adekvatno pripreme zemljište za sjetvu ozimih usjeva, odnosno, da primjene niz odgovarajućih agrotehničkih mjera, počevši od osnovne obrade zemljišta do sjetve, kako bi se ispoštavao taj optimalni agrotehnički rok”, objašnjava Đorđe Glišić iz Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS.

Ipak, oni koji su i odustali od ovogodišnje sjetve, našli su drugo rješenje – arenda.

“Mnogi ljudi nemaju računa da siju, jer dok plate usluge, dok plate repromaterijal, mnogi ljudi se opredjeljuju da izdaju zemljište u zakup”, ističe Živko Marković poljoprivrednik iz Ljeskovca.

Problema je mnogo, a posao ne može da čeka. Suočeni, ove godine, sa lošim prinosom kukuruza, ratari svu nadu polažu u zrno pšenice.

Zagledani u nebo, dok marljivo obraćuju svoju zemlju, ne napušta ih nada da će iduća žetva biti dovoljno unosna kako bi pokrila sve troškove.

(BN)