Cijena hljeba u Republici Srpskoj veća nego u EU

Cijena hljeba u Republici Srpskoj enormno je visoka. Tome u prilog ide i činjenica da je taj proizvod u Evropskoj uniji u prosjeku 18 odsto skuplji nego lani, dok domaći potrošači moraju izdvojiti čak 30 procenata više novca za ovu osnovnu životnu namirnicu. Hljeb je toliko poskupio da ga penzioneri jedva priušte.

Republika Srpska 24.09.2022 | 19:50

“Hljeb je kod nas veoma skup, za prosječnog građanina. Za penzionere i ove sa malim primanjima je skupo. I jeste skup ali šta je tu je, ne može se protiv toga, jesti se mora", kažu nezadovoljni građani.

I tačno mu je cijena kao da je sa sedam kora. Prosječna vekna hljeba kreće se od 1.70 do 2.20. da li će se zaustaviti bar na tim brojkama, niko ne uliva nadu.

“Što se tiče snabdijevanja pšenice i brašna u nekom narednom periodu sigurno je i stabilno, ali što se tiče cijene to zavisi od cijena na berzi i tu ne možemo biti sigurni", navodi Radenko Prelemiš, predsjednik udruženja pekara RS.

Nesporno je da je dug i težak put od gole njive koju treba zasijati pšenicom do jednog toplog svježeg hljeba. Pa tako sve kreće od seljaka čiji rad nije cijenjen.

“Otkupna cijena sada je negdje oko 60KM, znate da je u momentu žetve cijena pšenice bila 64, to je van svake pameti", kaže Boško Radić, poljoprivrednik iz Semberije.

Ide preko mlinara i pekara koji dodatno ulažu i neumorno proizvode.

“Od jednog kilograma brašna dobijemo 2 ipo hljeba. Jedan kilogram brašna košta 1.5KM a naša cijena hljeba u maloprodaji je 1.70. I sada kada se na taj utorošak brašna dodaju ostale sirovine, radna snaga i energenti, hljebu u maloprodaji nije velika cijena", zaključuje Aleksandra Rosuljaš, tehnolog u proizvodnji u pekari i dolazi do kupca koji sve to na kraju debelo plati.

“Kupujem hljeb svaki dan nekad i dva, pošto je petočlana porodica malo je jedan hljeb. Znači samo za hljeb dnevno 4 KM skoro. To je jako skupo, veliki su troškovi za hranu. Prosječna porodica potroši gotovo 100% primanja na hranu", kaže jedna Bijeljinka.

Ne rastu cijene samo kod nas. I stanovnici EU kupuju skuplji hljeb. Međutim, dok je kod razvijenih zemalja taj rast na nekom nivou od 18 procenata, za nas siromašne izgleda nije moglo manje pa je cijena hljeba kod nas porasla je za oko 30 odsto.

“Kod nas, kada je u pitanju poljoprivreda, imamo manju produktivnost, a s druge strane imamo manje podsticaje koji su minorni za razliku od zemalja EU", navodi ekonomista Milenko Stanić.

Nekada je hljeb težio jedan kilogram. Plaćali smo ga oko pola marke. Davno je bilo to vrijeme, jer sad nema ni hljeba od kilogram, a u pekari jedna kiflica košta koliko je donedavno koštala vekna hljeba.

(BN Foto: Gettyimages)