Evropa ulazi u recesiju, čeka nas duga i hladna zima?!

Nacionalne vlade žure da pomognu najugroženijima, a uslijed sve te nervozne zbrke postoji i jedan opšti konsenzus: dolazi recesija, piše The Economist.

Koliko će pad biti bolan zavisi od toga kako će se upiti u ovaj energetski šok i kako će kreatori javnih politika odgovoriti na isti. Ove sedmice su cijene energije dosegle nezamislive visine – više od 290 evra po megavat satu za referentnu vrijednost plina koji će se isporučivati u četvrtom kvartalu godine.

Inače, uobičajena cijena prije pandemije bila je oko 30 evra. S obzirom da je plin marginalno gorivo na evropskom tržištu električne energije, ovaj određuje i širu cijenu električne energije.

Evropska privreda ušla je u krizu u relativno snažnoj poziciji. Tržište rada još uvijek je relativno zdravo, a nezaposlenost se kreće oko 6,6 odsto. Rast plata vjerovatno će se ubrzati u narednim mjesecima. Inflacijska očekivanja su donekle splasnula, a potrošnja i nije toliko pala.

Ipak, stvari će za nekoliko mjeseci izgledati znatno tmurnije iz tri razloga. Prvo, industrija je pod pritiskom. U proljeće su čelnici najvećih evropskih proizvođača tvrdili da bi prebrzo prekidanje nabavke ruskim plinom podrazumijevalo i ekonomsku krizu za cijeli kontinent.

No, uprkos visokim cijenama, industrijska proizvodnja zasad ostaje na prethodnim nivoima. Razlog je sledeći: “Riječ je o zaostalim narudžbinama iz prošlosti”, objašnjava Michael Hüther iz Nemačkog ekonomskog instituta.

Ti zaostatci, naravno, neće trajati vječno, a neki pokazatelji koji se odnose na blisku budućnost poprilično su sumorni. Slijedi pad koji će odraziti slabljenje globalne, a posebno kineske privrede. Kao što primjećuje Robin Brooks s Instituta za međunarodne finansije, takav pad mogao bi označiti prekretnicu u privrednom ciklusu.

Najgore će biti pogođene industrije istočno od Rajne. Njemačko nezdravo oslanjanje na kineske kupce podrazumijeva pad potražnje za novom robom u čitavom nabavnom lancu. Čini se da je i italijanska industrija u slobodnom padu. Poljska i Češka, obe izvan euro zone, takođe su izrazito ranjive.

Izuzetak je Mađarska, gdje se proizvodnja širi zdravim tempom, zahvaljujući, između ostalog, procvatu električnih vozila i dugoročnim energetskim ugovorima.

Drugi razlog za zabrinutost je taj što će uslužni sektor na svoja pleća preuzeti borbu s posrnutim evropskim ekonomijama. Sezona je u Francuskoj i na jugu Europe bile zaista jaka, turisti su obilno koristili ušteđeno za vrijeme pandemije, turizam je dodatno porastao tokom ljeta. No, raspoloženje opada jer potrošači već sliježu remena u pripremi za dugu, hladnu zimu.

Usluge će vjerovatno stagnirati u nadolazećim mjesecima, a nekretnine i transport će se suočiti s posebno ozbiljnim poteškoćama, prenosi Jutarnji.

Sve ovo ukazuje da će evropska privreda sigurno ući u recesiju, predvođenu Njemačkom, Italijom te srednjom i istočnom Evropom.

Analitičari banke “JPMorgan Chase” očekuju godišnje stope rasta od minus 2 odsto u četvrtom kvartalu ove godine, minus 2,5 odsto za Francusku i Njemačku i minus 3 odsto za Italiju. Italijanski problemi i visoki dugovi potencijalno bi mogli izazvati nervozu na evropskim tržištima obveznica.

Evropski političari potrošili su mnogo vremena razmišljajući o tome kako odgovoriti na skok cijena energije. Uskoro ih čeka kriza nemjerljivo širih razmjera.