MLADI BJEŽE! Ništa od demografske obnove Srpske

Krajem 2018. godine predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović najavila je da će Srpska dobiti „nacionalni program demografske obnove”, opisujući ga kao ambiciozan projekt u koji će mnogi biti uključeni. Program demografske politike imao je jasne smijernice i planove, ali od toga dalje nije dogurao. Mladi i dalje masovno odlaze iz države.

„Obezbijediti veće zapošljavanje, naravno obezbijediti veće plate za one koji su zaposleni, isto tako obezbijediti bolje uslove za život preko infrastrukture i svega onog drugog što je potrebno, što jesu potrebe našeg razvoja", rekla je krajem 2018. predsjednica Cvijanović.

Dobar plan, ali bez realizacije. U BiH za ostanak i opstanak mladih potrebna su djela, koja izostaju. Zbog toga sve više omladinaca pakuje kofere. Oni koji su odlučili da ostanu, moraju često raditi više poslova da bi obezbijedili uslove za egzistenciju. 

"Volimo ovdje da dođemo na odmoru, ali plate su razlog što mladi odlaze", rekao je jedan od iseljenika iz Srpske.

Od velikih riječi predsjednice i obećanja da je neophodno podizati životni standard građana na svaki mogući način, ostala je samo jednokratna pomoć za dio mladih od po 100 maraka, koja dugoročno neće rijesiti pitanje životnog standarda. 

„Nažalost konkretne mjere, odnosno ta naučno-istraživačka studija i ta intencija koju je predsjednik Republike Srpske gospođa Cvijanović iznijela, nije rezultiralo usvajanjem populacione politike Republike Srpske, niti usvajanjem strategije demografskog razvoja Republike Srpske, niti drugog analognog strateškog ili planskog dokumenta i nažalost ove godine koje dolaze i u kojima bilježimo sve lošije rezultate na tom planu i pogledu prirodnog priraštaja i u pogledu spoljnih migracija, prosto su rezultanta takvog odsustva strateških, odnosno planskih elemenata u pogledu demografskog razvoja", rekao je Aleksandar Čavić, demograf.

Nema sistemskog pristupa i trajnih rješenja za probleme sa kojima se mladi susreću, zbog toga izostaju i rezultati pa se sve više mladih odlučuje da porodicu zasnuju van granica BiH, dodaje on. 

„Podloga mora biti s jedne strane analiza postojećeg stanja, periodična, odnosno godišnja istraživanja koja bi govorila koji su to problemi, strukturni problemi sa kojima se susreću mladi i mladi bračni parovi sa djecom, koji su problemi za zasnivanje braka, za zaposlenje, za sticanje stambene jedinice, za sticanje ili proširenje broja potomaka, povećanje broja djece. Dakle kada se identifikuju koji su to problemi konkretni, tek tada se mogu ponuditi mjere."

Još jedno od obećanja bilo je da će se u Srpskoj primjenjivati model demografske politike iz Mađarske, koji podrazumijeva mnoge benefite za mlade.

Međutim, ono što radi mađarski premijer Viktor Orban nema nikakve sličnosti sa populacionom politikom koju sprovodi aktuelna vlast, ocjenjuju demografi. Mjere koje se u Srpskoj koriste nemaju uticaj na povećanje nataliteta i rezultat su djelovanja bez ikakvog plana i cilja, kažu stručnjaci.

(BN)