Donacije EU vjetar su u leđa našim privrednicima

Uslovi za privređivanje u BiH i EU, mogu se posmatrati kao dva svijeta. Ipak od znanja, vještina i truda zavisi i uspjeh, jer privrednicima stoje na raspolaganju EU fondovi. Koliko su spremni da se usavršavaju i poštuju evropske vrijednosti utoliko su im i šanse veće da dođu do bespovratnih sredstava.

Bosna i Hercegovina 20.07.2022 | 20:09

Živimo u društvu u kojem je poslovni ambijent izazovan. I mali potresi su dovoljni da uzdrmaju i onako slabu ekonomiju. Pandemija je zadala težak udarac, a sada je kriza izazvana rusko-ukrajinskim sukobom donijela i nove muke. Ipak, ima i onih koji izlaze na kraj sa svim
nedaćama. Preduzeće d.o.o. “Đurić” iz Modriče, koje se bavi preradom mlinskih proizvoda i pekarskom proizvodnjom postoji od 1988. godine.

Prošli su mnogo toga, a o uslovima za poslovanje danas, kažu da su nikad gori. 

“Nesigurno tržište, nema domaće sirovine dovoljno na tržištu ili se samo pojavljuje u kratkom vremenskom periodu, a ograničavajući faktori su izvozne kvote i problemi sa izvozom. Teško je, takvi su problemi”, kaže Darko Đurić, direktor d.o.o. “Đurić”, Modriča.

Ipak znanje, rad i trud se isplate, a uz dodatnu podršku moguć je i napredak. U tom smislu bespovratna sredstva EU bila su vjetar u leđa.

“Na primjer, ove godine smo kupili velike količine pšenice, ustvari skladištili. Zbog neodređene cijene pšenice na tržištu poljoprivredni
proizvođači su se odlučili na skladištenje do određivanja cijene tako da smo uz pomoć te opreme uspjeli da napunimo kapacitete silosa do
maksimuma”, kaže Đurić.

Za bespovratna sredstva EU trebalo je ispuniti i određene uslove. 

“Morale su biti sve izmirene obaveze prema državi. Svi objekti su morali imati upotrebne dozvole i sve saglasnosti, od ekoloških, građevinskih, upotrebnih dozvola. Jedino što se moralo raditi je biznis plan koji pokazuje da će ta investicija biti pozitivna i finansijski i u odnosu na okruženje”, sitiče Đurić.

A iz Spoljno-trgovinske komore BiH pojašnjavaju:

“Sredstva EU mora imati neku evropsku dodanu vrijednost. Ako vi kroz te svoje poslovne aktivnosti ostvarujete nova radna mjesta i zaposlite na primjer osobe sa invaliditetom, veće su vam šanse da ćete ta sredstva dobiti”, kaže Amir Hujić, načelnik odjeljenja za EU i projekte STK BIH. 

Potrebna je volja za učenjem i prilagođavanje zahtjevima tržišta i ciljevima Evropske unije. A ako poredimo uslove u BiH i Evropi, većina
odgovora glasi:

“Jeste blizu EU, ali to su dva svijeta”, kaže Đurić. 

“Prvenstveno pravni sistem, postojanje pravne države koje u BiH nema.Vrijednost ugovora u BiH je nikakva. Dakle kad zaključite ugovor sa
nekim saradnikom taj ugovor vam ne vrijedi ništa, zato što na sudu ne možete ništa ostvariti, dok u EU postoji pravna država, dakle ugovor ima svoju vrijednost koju i treba da ima. Sljedeće jeste stabilnost zakona, postojanost zakona.

U EU postoje zakoni koji se godinama, decenijama, pa i 50 godina ne mijenjaju, a kod nas nažalost svake godine ili pola godine u privredi se mijenjaju zakoni. To je veliki nedostatak našeg sistema. Jedina naša prednost jeste stopa poreza na dobit koja je najniža u Evropi, to je 10 posto”, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

Dobre primjere imamo, samo je potrebno da stvaramo uslove u kojima će se preduzetnički duh razvijati, a sa njim i otvarati nova radna mjesta. Na taj način, korist ima cijelo društvo, poručuju ekonomisti.

(BN Foto: Fejzbuk)