Sastanak bh. lidera u Briselu: Mišel ima i plan "B"

Lideri parlamentarnih stranaka iz BiH danas će se okupiti u Briselu na poziv predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela.

Bosna i Hercegovina 12.06.2022 | 09:28

Najmanje 14, od 16 pozvanih lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu Bosne i Hercegovine, trebali bi se danas okupiti kod Mišela u Briselu.

Iz Republike Srpske Miko Šarović (SDS) neće putovati u Brisel, dok su lideri PDP Branislav Borenović, DNS Nenad Nešić juče stigli, a jutros vladinim avionom otputovali su Milorad Dodik (SNSD), Petar Đokić (SP) i Nenad Stevandić (US)...

Kada je u pitanju Federacija BiH lider SBB-a Fahrudin Radonjčić takođe neće putovati, a neizvjestan je i dolazak Dragana Čovića (HDZ)...

Sastanak ima za cilj provjeriti raspoloženje i - posebno - odnose među liderima partija iz BiH i njihovu istinsku spremnost za reforme i poštovanje osnovnih demokratskih principa.

Prema navodima sagovornika iz Evropske unije za portal Politicki.ba, susret sa Mišelom biće "maksimalno neformalan". 

"Planiramo da traje nekoliko sati. Da čujemo šta lideri imaju reći i nama i jedni drugima. Problem je što mnogi od njih međusobno uopšte ne pričaju. Biće nam drago ako neki među sobom i progovore.

Mimo toga, želimo čuti šta su njihovi planovi. Šta namjeravaju u ovom periodu prije izbora, a šta su im planovi nakon izbora. 

Ako raspoloženje bude dobro ili - makar - optimistično, onda bi smo mogli napraviti nekoliko bitnih koraka", kažu sagovornici Politicki.ba uključeni u pripreme sastanka. 

Šta se može očekivati?

Nakon "opipavanja političkog pulsa", pred lidere parlamentarnih stranaka moglo bi se naći nekoliko papira. 

Jedan od njih predstavljao bi listu stvari koje lideri partija prihvataju da će uraditi prije izbora. 

U tom setu bili bi i neki od reformskih zakona koji se trebaju usvojiti što prije, kako bi Bosna i Hercegovina dobila status kandidata. 

"Tokom majskog susreta Mišela sa stranačkim liderima, svi su rekli da žele u EU. 

Problem je u tome što te njihove riječi (opet) ne prate djela. U EU jesu frustrirani lažnim obećanuiima iz BiH. Kada je objavljeno Mišljenje Evropske komisije o BiH, dali smo i 14 prioriteta koje treba ispuniti prije dobijanja kandidatskog statusa. Lista je bila napravljena i na osnovu  obećanja bh. zvaničnika da će je ispuniti i njihove procjene da su zahtjevi Brisela realistični. 

Već sutradan Milorad Dodik objavio je da se radi o "nemogućim uslovima" i praktično pogazio riječ koju nam je dao. 

EU je voljna odobriti kandidatski status BiH što prije. No, to se neće desiti samo "na lijepe oči".

Ako BiH želi kandidatski status, mora ispuniti barem dio od 14 prioriteta", kažu sagovornici Politicki.ba. 

EU i zapadne države u cjelini, već dugo insistiraju na usvajanju izmjena i dopuna zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u. 

Prolazak ovih pravnih akata blokiraju delegati SNSD-a i HDZ-a u državnom Domu naroda. 

Ambasadori EU, SAD i Velike Britanije snažno lobiraju u BiH već duže vrijeme da se blokada ukine. 

Ukoliko Mišel uspije ubijediti Dodika i Čovića da prekinu blokadu, onda bi BiH već krajem ovog mjeseca moga biti na putu k kandidatskom statusu...

Ako napretka ne bude, ako se bh. partijski lideri ponovo vrate svojim "igricama", predviđene su i sankcije. U konačnici, moguće je i da se aktivira "crna lista" EU. Hoće li stavljanje na spisak nepoželjnih u Uniji spriječiti neka od država članica bloka 27 država - Hrvatska ili Mađarska u prvom redu, vidjećemo.

Ukoliko se ne postigne dogovor o aktivnostima prije izbora, spreman je i "plan B". 

Brojni evropski zvaničnici koji intenzivno rade na pripremi sutrašnjeg sastanka mogli bi pred političke lidere staviti "mapu puta" nakon izbora. 

Jedna od osnovnih stavki tog paketa je potpisana obaveza da stranke neće opstruisati primjenu rezultata izbora. 

U istom paketu je i opredjeljenje da se Izborni zakon i Ustav BiH promijeni.

Radi se o većem i ambicioznijem planu od onog s kraja prošle godine koji je rezultirao krahom u Neumu. 

Sada zapadni zvaničnici, a pogotovo Njemačka i SAD, hoće da se riješi što je više moguće do sada detektiranih problema. 

Iskustva iz Neuma mogla bi pomoći, ali još i više čistija situacija - održani su izbori u BiH, a izbornih kampanja nema u SAD, Njemačkoj, Francuskoj...

Ambicija zapadnih zvaničnika je da se ne rješavaju samo presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, već i niz drugih problema. 

Plan je i da se pridobiju stranke iz Republike Srpske da prihvate indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, da se spoje opšti i opštinski  izbori, čime bi se dao povoljniji temelj za provođenje reformi, a jedna od njih morala bi biti izmjena pravosudnog sistema.

Preporuke Istražne komisije državnog parlamenta o stanju pravosuđa jedan su od pokazatelja u kom pravcu bi taj proces trebao ići. Ambicija je i da se pravosudne institucije temeljito protresu i da se posebno pažljivo i detaljno provjeri imovina istaknutih funkcionera pravosudnog sistema, uključujući članove porodice.

(BN)