Široko: Za nabavku plastičnih kesa čak 200.000 KM

U vrijeme dok ekonomska kriza trese čitav svijet institucije u BiH planiraju da izdvoje čak 200.000 KM za nabavku plastičkih kesa u 2022. godini. Potrebna nam je kontrola javnim nabavki i odgovorniji odnos prema javnom novcu, poručuju ekonomisti.

Bosna i Hercegovina 05.06.2022 | 11:34

Građane, naviknute na rasipanje njihovog novca, teško šta može da šokira. Ipak, bacanje tolike sume novca na kese, dok oni istovremeno broje svaki fening nemajući često dovoljno novca ni za hranu, ponovo ih, kažu ostavlja bez teksta. 

Smatraju da vlast mora da štedi, jer oni odavno nemaju šta, te da je priča o kontroli trošenja novca iz budžeta samo lijepa priča. 

Mi smo zemlja čuda i apsurda u kojoj niko u javnom sektoru ne pravi nikakvu racionalizaciju, kaže ekonomista Zoran Pavlović. Dodaje da se, po sadašnjim tržišnim cijenama, za sumu od 200.000 KM može kupiti najmanje nevjerovatnih 2.000.000 plastičnih kesa.

“Mora doći neko ko će kontrolisati šta se stvarno dešava u Odjeljenju za nabavke za potrebe institucija BiH jer tu očigledno svako radi što hoće i nema kontrole”, smatra Pavlović.

Ističe neobičan odnos prema javnom novcu u BiH. 

“Taj novac se posmatra kao novac od kojeg neko može imati korist, a ne kao novac koji su građani izdvojili za funkcionisanje institucija i javnog sektora u BiH prema kojem treba jako pažljivo postupati”, kaže Pavlović.

Pored finansijskog, važan je i ekološki aspekt korišćena plastičnih kesa bilo kog tipa, smatraju ekolozi. 

Dodaju da je plastika proizvedena kako bi se spasili šume, a ono što je čovječanstvo dobilo je priroda zagađena upravo plastikom. 

“Ona je dobra za čovjeka i njegovu životnu sredinu ali je ono što brine negativan odnos ljudi prema upotrebi plastičnih kesa ili bilo koje druge vrste plastike, kaže Snežana Jagodić Vujić iz ekološkog udruženja “Eko Put”.

“Na tržištu su i neke plastične kese koje su izgrađene od recikliranih materijala i koje su 100 odsto biorazgradive, a da li je to tako, tek treba da se vidi. Međutim, nije problem samo u ovim kesama i kog su tipa. Kada se nađu u šumi, gdje imamo sisteme bara i jezera, svaka je opasna. Opasna je prije svega za životinjski svijet ali i za biljni jer biljka kao što je npr. mladica drveta ne može pravilno da se razvija ako joj se ova kesa nađe na putu”, objašnjava Jagodić Vujić.

Neodgovornim odnosom prema kesama ili plastici ne zagađujemo samo prirodu nego i sopstveni život, upozoravaju ekolozi. Slično je i sa onima kojima dajemo u ruke vlast i upravljanje našim novcem. U oba slučaja, na sreću, možemo da biramo.

(BN/ foto: Klix)