Elektroprivreda i njena preduzeća spali na niske grane

Dobit „Hidroelektrana na Trebišnjici“ smanjena je u prvom ovogodišnjem kvartalu za četiri miliona maraka u odnosu na isti period lani. Finansijski izvještaj preduzeća pokazuje da su prihodi značajno smanjeni, dok su  u isto vrijeme rashodi preduzeća povećani, što je za stručnjake iz ekonomije pokazatelj sve teže situacije u elektronergetskom sektoru.

Republika Srpska 29.05.2022 | 19:09

Prva tri mjeseca ove godine HET je završio u plusu od 5,6 miliona KM, dok je u prvom kavrtalu prošle godine imao 9,6 miliona maraka dobiti. U isto vrijeme prihodi su pali s 24,2 miliona KM na 20,7 miliona, dok su rashodi povećani za oko pola miliona KM, s 14,6 na 15,1 milion maraka.

Za ekonomske stručanjake ovakvi poslovne rezultati HET-a nisu objašnjivi.

-Ja ne mogu da sporim da u toku inflacije nije došlo I do većih poslovanja troškova, ali je pitanje da li je ovdje rashod izazvan troškovima poslovanja ili zapošljavanjem. Ili nerecionalnim trošenjem sredstava. Znamo mi kako izgledaju nabavke ERS, ali zašto su smanjeni prihodi", pita ekonomista Svetlana Cenić.

Ona navodi da nije struja pojeftinila niti se smanjio broj korisnika, a nešto, kaže,  ne znam da se manje troši struja.

"Jedino i ako je možda što je industrija oslabila pa ne troši toiko struje i nisu prodali dovoljno i još se hvale izvozom. To je za mene kako se onda hvalite takvim izvozom a padaju prihodi, rastu rashodi, onda je negdje kvaka u tome kako ste neracionalno napravili tu strukturu i prihoda i rashoda da se ovakve stvari dešavaju", kaže Cenićka.

Ekonomisti smatraju da je kompletna Elektroprivrede i njena preduzeća spala na niske grane.

Oni navode, između ostalog, da je Banjalučka berza ukinula indeks kretenje akcija elektronergetskih preduzeća zbog toga što je vrijednost tih preduzeća pala na ispod deset posto knjigovodstvene vrijednosti.

-To znači da uprava elektronergetskogsektora uništava taj sektor i on je spao na niske grane. Taj kompletno sektor, sva preduzeća, neka više neka manje su prezadužena, imaju višak radnika, dobro je što se niska cijena struje koristi kao socijalni faktor i kao vid pomoć privred međutim i to je neselektivno. Kod nas sa ljudi sa 5000 maraka iamju istu cijenu kao i penzionrei sa 400 KM", mišljenja je ekonomista Marko Đogo.

On kaže i da je je situacija u elektronergetskim preduzećima veoma teška i  da se ona može popraviti samo drastičnim rezovima. 

"Sve to pokazuje da se HET i druge kompanije nalaze u vrlo teškoj situaciji iz kojih se neće izvući bez drastičnih rezova, drastični rezovi podrazumjevaju da se smanji broj zaposlenih. Jasno je da se kompanije koriste kao političko utočište za zapošljavanje, da se cijena struje poveća onima koji mogu da je plate, a da se socijalno ugroženim održava niska cijena struje i da se krene u smanjivanje dugova i neki investicioni ciiklus  svede na realnim osnovama", kaže Đogo.

U Hidrolektranama na Trebišnjici ni ovaj put nisu odgovorili na pitanja BN televizije zbog čega je došlo do ovakvih promjena u poslovanju tog preduzeća.

(BN Foto: Ilustracija/etrebinje)