Politika unosan biznis: Počinje trka za fotelje

Međutim, kako stvari stoje malo je fotelja koliko je zainteresovanih da zasjednu u njih. Postavlja se pitanje da li je politika najunosniji biznis?

Republika Srpska 03.05.2022 | 19:22

Centralna izborna komisija BiH u srijedu, 4. maja, raspisaće opšte izbore u BiH i političke partije i pojedinci do početka jula moraće
dostaviti kandidatske liste i imena kandidata tako da u političkim partijama već uveliko traje proces kandidovanja i borba za pozicije.

Međutim, kako stvari stoje malo je fotelja koliko je zainteresovanih da zasjednu u njih. Postavlja se pitanje da li je politika najunosniji
biznis?

Udobne fotelje i benefiti koje donose, oduvijek su bile primamljive, pa se u trku ko će ih zauzeti prijavljuje sve veći broj kandidata. Veoma
često u političku borbu uključuju se oni koji unaprijed znaju da nemaju nikakve šanse, ali imaju više nego jasnu funkciju.

“To su te neke male igre i igrice tih političkih partija, taktičke u smislu tih odliva glasova. Mi imamo svake godine te neke žute, zelene,
crvene itd. i svjesni su ti kandidati da ne mogu ništa, da ne mogu da odvale nešto od biračkog tijela, ali su taktički postavljeni od strane
vladajućih struktura da bi nanijeli štete opozicionim kandidatima”, kaže sociolog Vladimir Vasić.

Prepucavanje, odsustvo ideja i planova kako ponuditi rješenja za ključne probleme, to je ono što obilježava političku borbu.

“Nedostaje taj neki zdrav program, nedostaje jasan program. Da li je to omladinska politika, da li je to pronatalitetna politika, ekonomske
reforme, nacionalna politika”, ističe Vasić.

“Jedino preko politike, preko zloupotrebe političkih funkcija, preko korupcije i kriminala možete vrlo brzo da se obogatite i zbog toga nije
iznenađuijuće da mnogi ljudi ulaze u poltiku sa nečasnim namjerama”, smatra Branko Todorović iz  Helsinškog odbora za ljudska prava RS.

Umjesto nadmetanja programima koji mogu da pokrenu bilo kakav razvoj, građani su prinuđeni da gledaju rialiti u kojem se nerijetko koriste niski udarci i podmetanja. Krajnji cilj je zamazati oči narodu, ali narod iako često djeluje da je slijep, ipak nazire šta se iza svega
krije.

Pri izboru, građani treba istinski da shvate vezu između lošeg života i lošeg stanja u društvu i samih izbora, ističe Todoorović.

“Ja bih rekao da su izbori na neki način jedno pitanje zdravog razuma kod običnih ljudi. Da li  mi kao narod imamo dovoljno pameti da
opstanemo ili jednostavno glasamo i gradimo sopstvenu propast. Svi mi snosimo na neki način odgvornost, i oni koji ćute i oni koji ne izlaze na izbore pod izgovorom da se ništa ne može promijeniti, a svakako najveća odgovornost je na onima koji svoj glas prodaju”, kaže Todorović.

Brojni su načini na koji se izborna volja građana prekraja. Na neke pristaju sami, jer se korupcija duboko ukorijenila u društvu, kaže
Todorović. Za promjene su, kaže, potrebne jake institucije, koje će na neki način primorati svakog političara da ne krši i ne zloupotrebljava
zakon. 

(BN)