Hrvatska: Brod tone, a muzika i dalje svira

Već zbog poskupljenja energenata i hrane bi se standard Hrvata mogao doslovce - prepoloviti. A onda dolazi i poskupljenje nakon uvođenja evra, mada je već sad blokirano 240.000 računa građana.

Region 29.04.2022 | 21:00

"Standard stanovništva će padati sljedećih nekoliko godina pod uticajem rasta cijena energenata, šokova u lancima snabdijevanja, kao i povećanja privatnog zaduživanja, kreditiranja i nekontrolisanog štampanja novca", procjenjuje dr. sc. Marinko Škare, rektor i profesor na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile.

Hrvatsko stanovništvo je pogodio rast cijena plina, goriva i električne energije i prije izbijanja rata u Ukrajini i ekonomskih posljedica koje tek slijede, a zbog nestašica na svjetskom tržištu još je lani počelo značajno poskupljenje hrane.

Vlada je taj cjenovni udar ublažila paketom mjera u sklopu kojih je snizila PDV na energente i određene namirnice. Sagovornik DW smatra da će efekti tih mjera biti zanemarivi: "To je kao popusti od 50 odsto na tršćanskom Ponte Rossu u prošlom vijeku. Uključuju dvije majice, a sve ostalo je po normalnoj cijeni. Ista situacija je i s PDV-om: pašće cijene salveta, a rasti cijene svih nužnih dobara široke potrošnje koja građani kupuju. Cijene hrane i energenata će rasti bez obzira na vladin paket i to povećanje cijena već je ukalkulisano u inflaciju i cijene. Svi znamo da će hrana i energija još poskupiti, u optimističnom scenariju od 10 do 15 odsto", kaže Škare.

Žalosti činjenica, dodaje, što Hrvatska gotovo u potpunosti zavisi od turističke sezone i ni o čemu drugom: "Nekad respektabilna privreda temeljena na industriji pretvorila se u Dominkansku Republiku ili Maldive. Mjere moraju ići prema energetskoj samoodrživosti uz prolongiranje uvođenja evra", smatra pulski ekonomista.

Naime, prema njegovim riječima, uvođenje evropske valute od početka 2023. godine donijeće Hrvatskoj dalji talas inflacije.

"Iskustva ostalih zemalja pokazala su da je rast cijena na godišnjem nivou nakon uvođenja evra bio u prosjeku 2 do 2,5 postotnih jedinica. Naravno da nije pravi tajming za uvođenje evropske valute jer jedini instrument koji imate u borbi protiv inflacije jest monetarna politika, a bez kune monetarna politika se provodi u Evropskoj centralnoj banci (ECB), a ne u Hrvatskoj centralnoj banci (HNB)", veli on. Po njegovom mišljenju, jedinstvena monetarna i fiskalna politika na nivou EU samo je još jedan ekonomski mit.

"Privrede Italije, Njemačke, Irske, Francuske nemaju gotovo nikakve sličnosti s hrvatskim. Kako ćete onda rješavati problem inflacije u Hrvatskoj putem ECB-a? Osim toga, ECB je najgori od svih, brod tone a muzika i dalje svira, novac se štampa, kamate su na istorijski najnižim nivoima, a inflacija divlja", kaže Škare.

Kad govori o optimističnoj varijanti, predviđa postojeći nivo inflacije u iduće tri godine. No, ukoliko rat u Ukrajini eskalira i dođe do energetskih i trgovinskih ratova, smatra da nema granica rastu cijena u idućim godinama.

DW