Kako će se jučerašnji izbori odraziti na BiH

Rezultati jučerašnjih izbora u Francuskoj i Sloveniji uticaće na političku situaciju kako u Evropi, tako i u Bosni i Hercegovini. Analitičari ističu da su ovi izbori označili kraj lažnog patriotizma i nastavak dobre saradnje. 

Bosna i Hercegovina 25.04.2022 | 17:31

U Francuskoj su na sceni ostali isti igrači, Emanuel Makron ponovo je na čelu ove države, dok su se u Sloveniji desile krupne promjene. Glasove birača osvojio je lider Slobodarskog pokreta Robert Golob. Ovi izborni rezultati mogli bi uticati da se ekonomsko socijalno stanje promjeni na bolje, ističu analitičari.  Kažu vrijeme će pokazati da će ovi izbori u velikoj mjeri uticati i na stanje u Bosni i Hercegovini. 

 „To je velika stvar za Bosnu i Hercegovinu, to nam označava da dolazi vrijeme prošlosti svih tih negativnih politika, lažnih politika, korumpiranih politika pod plaštom patriotizma i nacionalizma, tako da je velika stvar za Bosnu i Hercegovinu ovo što se desilo u Sloveniji. Izbor Makrona je takođe jako dobra stvar u istom smijeru kao i u Sloveniji i to označava da retrogradne nacionalne politike, nacionalističke politike, šovinističke politike više nemaju mjesta u Evropi. Evropa se dijeli, svijet se dijeli na dvije strane i više nema neutralnih, nema tih lažnih priča, nema više sakrivanja kriminala, tako da je i to jako dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu“, ističe bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

Izborni rezultati uticaće na jačanje evropske politike i vraćanje na principe Evropske unije, a to su prvenstveno solidarnost i zajedništvo, tvrdi struka. Međutim preuranjeni potezi pojedinih domaćih političara mogli bi ugroziti odnos ovih zemalja prema BiH. 

„Poznato je da je Slovenija bila zagovornik mekšeg pristupa po pitanju rješavanja krize u Bosni i Hercegovini i definitivno je da će nakon podrške koju je gospodin član Predsjedništva BiH Milorad Dodik veoma nesmotreno dao kandidatu koji je izgubio na parlamentarnim izborima u Sloveniji, odnosno Janezu Janši, bitno uticati na promjenu stava Slovenije po pitanju rješavanja krize u Bosni i Hercegovini, gdje će se u narednom periodu vrlo vjerovatno zagovarati tvrđi pristup, onakav kakav je otprilike zagovarala Njemačka i ostatak Evropske unije, sa izuzetkom Mađarske“, kaže analitičar Darko Kuzmanović.

Pitanje Bosne i Hercegovine i jugoistočne Evrope, ako se Makrona pita, moraće sačekati, jer primarni problem u svijetu je rat u Ukrajini, kaže za Tanjug istoričar  Stanislav Sretenović.

 „Mislim da će jugoistična Evropa i Srbija doći tek kao treće ili četvrto pitanje na francuskoj spoljnopolitičkoj sceni, dakle to neće biti primarno pitanje. Na spoljnopolitičkoj sceni primarno pitanje za predsjednika Makrona će biti rat u Ukrajini. Što se tiče jugoistočne Evrope i Srbije u njoj, mislim da će predsjednik Makron podržavati i dalje ideju i realizaciju otvorenog Balkana i da će se ovoj celoj regiji pristupati kao celokupnoj regiji, a ne pojedinačno“, tvrdi Sretenović.

Politika novoizabranog predsjednika Slovenije Goloba biće zasigurno proevropska, a Makron je najavio da se njegov novi mandat neće naslanjati na prethodni. Postavlja se pitanje kako će se novi i reizabrani predsjednik nositi sa najvećom krizom poslije Drugog svjetskog rata, počevši od inflacije pa do rata u Ukrajini i da li će ovi rezultati izazvati promjene i na brdovitom Balkanu. 

(BN)