Šta vlast u Srpskoj postiže peticijama i protestima?

Prošle godine, nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, u Republici Srpskoj vlast je pozivala građane da potpišu peticiju. Pozivali su i na jedinstvo i na odbranu Republike Srpske. Istorija se ponavlja. Sad se, u vidu protesta, poziva na jedinstvo zbog odluke novog visokog predstavnika o suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini Srpske. Ovaj put u pitanju je protest. Međutim pitanje je da li i peticija i protesti rješavaju išta?

SNSD je u julu 2021.godine organizovao peticiju pod nazivom Branimo istinu – ne damo Srpsku. Prvi se tad,za odbranu istine, potpisao Milorad Dodik. To je bio odgovor na odluku visokog predstavnika Valentina Incka o zabrani negiranja genocida. I neizostavno, pozivano je na jedinstvo.

„Srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik poziva sve građane RS koji to žele da potpišu peticiju u svojim gradovima i opštinama i mjesnim zajednicama. Time jasno daju do znanja da je RS jedinstvena“, govorio je Radovan Kovačević, savjetnik Milorada Dodika 24.07.2021.

Jedinstvo se tražilo i ove godine,i to nakon odluke novog visokog predstavnika Kristijana Šmita da suspenzuje Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske. Ovaj put održani su protesti pod nazivom Sloboda. Zvanično, organizator je Republička Boračka organizacija, a nezvanično SNSD. Iste su poruke,poziv na jedinstvo i ne damo imovinu Republike Srpske.

„Ovo je jasna poruka naroda, ovde je sve riješeno,imovina pripada RS i tako će i ostati. Nikakve lažne intervencije i lažni predstavnici i nikakve sudije Ustavnog suda“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a na protestu Sloboda 20.04.2022.

Prošlogodišnje potpisivanje peticije za mjesec dana prikupilo je više od 130 000 potpisa. Međutim ni dan danas ne zna se gdje su ti potpisi završili i šta je peticija promijenila. Opozicija je i tada ali i sada upozoravala da građani ne bi trebali bilo šta da potpisuju i daju lične podatke zbog mogućnosti zluopotrebe. Problem se treba rješavati u institucijama, a ne peticijom ili protestima. 

 „Ja mislim je ovo više koristilo da se napravi politički ambijent u kome je u suštini trebalo pokazati neku vrstu podrške Dodikovoj politici nego što je to neki interes Republike Srpske  u ovom trenutku. Način na koji radi i provodi svoju političku borbu, Dodik to jedinstvo razbija i njega u suštini nema jer dok god bude tu sa ovim stilom koji radi tog jedinstva i ne može biti“, kaže Mladen Ivanić, počasni predsjednik PDP-a.

Ni peticije ni protesti nisu način rješavanja bilo koje situacije, smatraju analitičari. Čak su i pravnici dovodili u pitanje samu zakonitost jer peticije kao načina ispitivanja mišljenja građana,nema u Zakonu. 

„Riječ je o akcijama koje nemaju nikakvu vrstu dejstva ni pravnog ni dejstva koje bi moglo uticati na promjenu političkog ponašanja i odlučivanja. Ovdje se radi o akcijama koje imaju za cilj zbijanje nacionalnih redova i bildanje nacionalnih mišića a svi ostali konkretni rezultati su u pozadini“, kaže Tanja Topić, politički analitičar.

Da odluke u institucijama nisu rješenje dokaz je to da ih čak ni zvaničnici ne poštuju i ignorišu. To je jasno vidljivo sa najavom Milorada Dodika da će odgoditi usvajanje Zakona o formiranju vojske Republike Srpske i preuzimanju indirektnih poreza od BiH. Opozicija smatra da, ako se to namjerava, onda sve mora ponovo u Parlament Srpske kao i onda kad je određeno da sve to bude usvojeno do juna ove godine. 

(BN)