Dok vlast rasipa narodni novac, nauka neka čeka

Nauka u Bosni i Hercegovini nalazi se tamo gdje je vlastodršci žele vidjeti – na dnu. Ulaganja u naučne svrhe svake godine sve su manja, što dovodi do zastoja u razvoju države.

Republika Srpska 16.04.2022 | 20:13

Nauka je na dnu liste prioriteta u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Izdvajanja za naučnoistraživački rad smanjuju se iz godine u godinu.

BiH je tokom 2012. u istraživanje i razvoj izdvojila ukupno 0,27 posto BDP-a, godinu dana kasnije 0,32 posto; 2014. tek 0,26 posto, da bi u narednim godinama uslijedio još veći pad na 0,22 posto, pa na  0,19 posto!

U nauku se ulaže, a ne izdvaja, jer je ona stub svakog modernog društva, kaže univerzitetski profesor iz Sarajeva Damir Marjanović. Ali izgleda da su je domaći vlastodršci doveli na samo dno, kako promijeniti stanje?

“Više je faktora, prvo možemo da se borimo protiv našeg mentaliteta da ne čekamo stalno da nam neko iz vana donese neku ideju ne znajući da mi ovdje imamo briljantne dječake i djevojčice. Čim odu preko granice, čim se ponude dobri uslovi, onda se iskoristi njihovo znanje, ta naša sirovina za izvoz, nažalost kažem sirovina, tako ih posmatraju političari. Ti mladi ljudi odu vani, neko njihovo znanje i umjeće unovči i onda nam prodaju skupi proizvod na kraju. “, kaže za BN Damir Marjanović, profesor sa Univerziteta u Sarajevu.

Federacije BiH je za tekuću godinu nauci namijenila 0,05% budžetskih sredstava, dok je  Republika Srpska iz budžeta vrijednog 4 milijarde 24 miliona maraka za naučnoistraživačke svrhe odredila za 2022. godinu  1.375.000,00 КМ, što je u procentima 0.034 % budžeta, može se reći, mrvice sa stola.  Umjesto da investiramo u znanje, izvozimo odškolovani kadar.

“Oni najbolji, zato što im se ne ukaže prilika da se ovdje zaposle, samo ih proslijedite u Norvešku, Švedsku, Finsku, niko ne izračuna koliko je miliona maraka uloženo u kreiranje jednog takvog kadra. Ako je svrha postojanja fakulteta da postoje za sebe da bi profesori i asistenti imali za posao i zarađivali plate to je pogrešna svrha, mi nećemo nigdje dospjeti.”, kaže za BN unverzitetski profesor iz Sarajeva Damir Marjanović.

Porazno je što akademska zajednica ćuti.

“Osnovni problem u našem društvu je što su intelektualci pasivni na veliko zlo koje nas je pritislo da su se jednostavno predali i ne bore se.”, ističe profesor Aleksa Milojević.

Borba za nauku, borba je za budućnost države, posebno male i nerazvijene kao što je Bosna i Hercegovina. Trebamo se ugledati članice EU koje ni u kriznim vremenima nisu smanjivale sredstva za nauku.

Potrebno je ulagati u znanje, a ne rasipati narodni novac, koji se ne žali, uzimajući u obzir da samo za nabavku robe i usluga tročlanog Predsjedništva BiH godišnje odlazi više od milion 740 hiljada maraka. Dakle, bitna su odijela, a nauka neka čeka.

(BN/J.Žerajić)