Čemu služe izvještaji o kojima niko ne raspravlja?

Netransparentno trošenje sredstava, nezakoniti ugovori i javne nabavke, sporna zapošljavanja–sve navedeno godinama u radu republičkih institucija i preduzeća pronalaze republički revizori.

Republika Srpska 09.04.2022 | 19:56

Ipak, nadzor nad tim revizorskim izvještajima skoro i da se ne izvršava, jer Odbor za reviziju Narodne skupštine koji bi trebao time da se bavi, ne zasjeda.

Gdje je nastao problem?

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske za 2020. godinu podnijela je 72 revizorska finansijska izvještaja i 7 revizija učinka, u kojima su pronašli brojne nedostatke. Izvještaji su proslijeđeni u NS Republike Srpske, a o njima je trebalo da raspravljaju narodni poslanici.

Međutim, gotovo da ništa od toga, nije stiglo na dnevni red u parlament, jer Odbor za reviziju koji bi trebalo da izvrši nadzor nad tim izvještajima, to ne čini. Sjednice Odbora već godinama rijetko se održavaju, pa revizorski izvještaji praktično postaju mrtvo slovo na papiru.

"Imali smo presedan i 2020. godine, kada Odbor za reviziju većinom glasova nije dozvolio da se izvještaj APIF-a koji je bio negativan spusti na narodne poslanike, da o njima javnost govori", kaže koordinator projekta u Centrima civilnim inicijativa Zeljko Ninković.

Sa sličnom praksom  nastavilo se i u 2021. godini. Pred narodnim poslanicima bio je samo revizorski izvještaj o konsolidovanom budžetu Republike Srpske.

"Od 3 zakazane sjednice, dvije su prekinute, nisu održane. Jedna je tek održana. U 2022. godini imamo sjednicu koja je bila zakazana 9. feburara, izuzetno važnu, jer su tu bili izvještaji zavoda, pa i Šuma Republike Srpske koji je dobio negativno mišljenje o usklađenosti, nije razmatran, a taj izvještaj je po poslovniku o radu Narodne skupštine, po poslovniku o radu Odbora, mora biti pred poslanicima. Umjesto da se iz tih revizorskih izvještaja uči i da se štedi javni novac, ovdje se radi na tome da se to skloni. Pa čemu onda služe revizorski izvještaji ako ih najvažnije tijelo u procesu, neće razmatrati", dodaje Ninković.

Predsjednik Odbora za reviziju, Tomica Stojanović, odgovara da je u prethodnih godinu dana, Odbor izvršio nadzor nad 11 javnih institucija. Ipak, priznaje da se sjednice ne održavaju redovno, kao i da za 15 revizorskih izvještaja nije izvršeno saslušanje. Među njima su i izvještaji o poslovanju Šuma, Puteva i Željeznica Republike Srpske.

"Nismo mogli obaviti saslušanje iz jednog jedinog razloga, svi poslanici opozicije su bili tu, nas trojica, a 6 poslanika iz vlasti, nisu došli nijedan. Je li moguće da se nijedan ne pojavi. Očigledno smišljeno, očigledno se ne želi raspravljati o kriminalu i korupciji, koji vlada maltene u svim javnim preduzećima", pojašnjava Tomica Stojanović.

Potpredsjednik NS i član Odbora za reviziju ispred SNSD-a Željka Stojičić demantuje tvrdnje da predstavnici većine ne dolaze na sjednice. U telefonskom razgovoru nam je poručila da nije prisustvovala samo na posljednjoj, kao i da ne prati ko dolazi na te sjednice, a ko ne.

A da li će se nastaviti praksa neodržavanja sjednica Odbora za reviziju, znaće se u ponedjeljak, 11. marta, za kada je zakazano novo zasjedanje.

"Rad svih odbora je izgubio smisao zadnjom izmjenom Poslovnika o radu, prije neke 4 godine. Gdje je to sve obezvrijeđeno. Gdje smo nekada imali obavezu da odbor da svoje mišljenje, obavezu, sada je to sve može, a ne mora i tako to prolazi", kaže predsjednik Odbora za reviziju, Tomica Stojanović. 

On ističe i da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske izgubila nekadašnji autoritet i da se prema javnim institucijama i preduzećima u kojima otkriju nezakonitosti ne ophode dovoljno rigorozno. Slično je, kaže, i kada je u pitanju prosleđivanje negativnih revizorskih izvještaja tužilaštvu.

(BN/R.Krstojević)