Tužioci o napadima, opstrukciji i propadanju istraga

Kolegijum je ukazao da su zbog opstrukcija, koje su posebno opasne, a koje se ogledaju prije svega kroz „curenje“ informacija, posebno kod provođenja posebnih istražnih radnji, istrage u pojedinim predmetima propale, jer se na ovaj način nisu mogli prikupiti dokazi, koji su bili od ključne važnosti za provođenje postupka i bez kojih nastavak postupka nije bio moguć, jer se dokazi nisu mogli prikupiti na drugi način.

Republika Srpska 04.04.2022 | 22:19

Prošireni kolegijum tužilaca Republičkog javnog tužilaštva kojeg čine glavni republički javni tužilac, zamjenici glavnog republičkog javnog tužioca, svi republički javni tužioci i glavni okružni javni tužioci, na sjednici održanoj u Banja Luci, oštro su osudili sve češće napade, pritiske, omalovažavanja, te teške i neargumentovane optužbe na rad tužilaca, koje dolaze od strane nosilaca političkih funkcija.

Kolegijum je zaključio da loši uslovi u kojima rade tužilaštva, odnosno nepopunjenost tužilačkih pozicija, nepopunjenost radnih mjesta administrativnih radnika, nedovoljna opremljenost sredstvima za rad, te brojne opstrukcije sa kojima se tužioci suočavaju prilikom vođenja istraga i prikupljanja dokaza, a koje dolaze iz redova pojedinih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i pojedinih nosilaca političkih funkcija, dovode u pitanje preduzimanje radnji iz nadležnosti tužilaštava i nemogućnost ostvarivanja osnovne funkcije, a to je otkrivanje i gonjenje učinilaca krivičnih djela.

Kolegijum je ukazao da su zbog opstrukcija, koje su posebno opasne, a koje se ogledaju prije svega kroz „curenje“ informacija, posebno kod provođenja posebnih istražnih radnji, istrage u pojedinim predmetima propale, jer se na ovaj način nisu mogli prikupiti dokazi, koji su bili od ključne važnosti za provođenje postupka i bez kojih nastavak postupka nije bio moguć, jer se dokazi nisu mogli prikupiti na drugi način.

Kako bi tužilaštva mogla uspješno ostvarivati svoje Ustavom i Zakonom propisane obaveze, moraju se u svom radu oslanjati i na rad drugih državnih organa. Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske predvidio je da su službena i odgovorna lica u svim organima vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i ustanovama dužni da prijave krivična djela o kojima su obaviješteni ili za koja saznaju na neki drugi način. U takvim okolnostima, službeno i odgovorno lice će preduzeti mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo i drugi dokazi o njima i obavijestiće o tome, bez odgađanja, ovlašćeno službeno lice ili tužilaštvo.

Međutim, dosadašnji pokazatelji govore da se ova obaveza službenih i odgovornih lica gotovo ne poštuje, dobrim djelom opstruiše, a kršenje zakonskih propisa se pravda.

Tužilaštva u Republici Srpskoj u radu na većini krivičnih predmeta uspješni su onoliko koliko su uspješne policijske agencije i druga tijela u otkrivanju krivičnih djela i njihovih počinilaca, te u prikupljanju relevantnih informacija, podataka o dokazima i dokaza nužnih za uspješno pokretanje i vođenje krivičnih postupaka.

Plasiranjem neistinitih i neprovjerenih informacija koje se odnose na rad tužilaca, sprovođenje istraga i otkrivanje i gonjenje učinilaca krivičnih djela, stvara se takva percepcija javnosti da tužilaštva ne rade i da su jedini krivci za sve kriminalne radnje koje se vrše na području Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Kolegijum je zaključio da neprimjerene napade, učestale pritiske i iznošenje neistina, tužioci ne mogu tolerisati i preduzeće sve mjere da do istih ne dolazi, a odgovorni sankcionišu. Zbog toga je neophodno što prije održati sastanak sa ministrima pravde i unutrašnjih poslova Republike Srpske kako bi im se još jednom skrenula pažnja na probleme sa kojima se tužilaštva suočavaju u svom radu u cilju njihovog otklanjanja i omogućavanja tužilaštvima da obavljaju poslove iz svoje nadležnosti, kaže se u saopštenju objevljanom na sajtu Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske.

(BN)