Postkovid sindrom: Ne čekajte, idite kod ljekara

Drugog dana održavanja Drugog međunarodnog “HISPA BH” kongresa u Bijeljini, održano je niz stručnih i sveobuhvatnih predavanja. Konres okuplja preko 700 eminentnih stručnjaka među kojima 70 predavača iz regiona, Evrope i svijeta koji su se tokom protekle dvije godine intenzivno bavili kovid i postkovid sindromom.

Republika Srpska 02.04.2022 | 14:08

Prilagođavanje zdravstvenog sistema virusu savremenog doba, postkovid eri, ali pozitivni aspekti pandemije, gledano sa sociološkog stanovišta, bila je tema predavanja ministra zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića, drugog dana kongresa.

“Htio sam da objasnim na osnovu čega su se odluke donosile, da objasnimo i zbog čega su građani sve ono što su morali da rade, ili pak i nisu, na osnovu čega su te odluke donošene”, pojasnio je ministar Šeranić.

“Ovako veliki broj ljudi, eminentnih predavača, pokazuje uspješnost događaja. Siguran sam da ćemo ova tri dana trajanja kongresa donijeti odluke – šta raditi u postkovid eri? Nije slučajno da je tema vezana za kariovaskularna oboljenja ,koja su vodeća, kako kod nas tako i u svijetu, po učestalosti obolijevanja”, naveo je prof. dr Zlatko Maksimović, predsjednik OO Kongresa “HISPA BH”.

-Na postojeću epidemiju infarkta i šloga se nakalemila pandemija koja nakon kovida teško oštećuje srce i krvne sudove, kažu učesnici kongresa. 

"U Srbiji godišnje umire od 50.000-60.000 bolesnika od kardiovaskularnih bolesti, što je u rangu jednog manjeg mjesta. To su zaista zabrinjavajuće brojke, i upravo zbog toga razvojem svih resursa što se tiče tercijarne zaštite, hirurških, te kardiovaskularnih centara, mi moramo raditi i na značajnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Sve zemlje svijeta su to davno shvatile i daju akcenat na prevenciji, a tema ovog kongresa upravo jeste prevencija”, rekao je prof. dr Aleksandar Redžek, iz Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine.

“Mi sada spašavamo ljude u narednih 5,10 ili 15 godina...Ne smijemo čekati, moramo djelovati sada, i zato apelujem, idite kod ljekara, pregledajte se, pratite sve, vjerujte, jako je važno, čak i ako se osjećate dobro…Ljudi koji su preboljeli kovid, kažu nije im ništa, nisu imali simptome, nije ovo ništa…a mladi ljudi od 20, 30, 40 godina imaju teška oštećenja srca. Ne znaju. Kad saznaju, kasno je”, upozorio je prof. dr Nebojša Tasić, predsjednik Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje.

”Veoma rizični bolesnici za kardiovaskularne bolesti u ovom periodu moraju obratiti pažnju na masnoću u krvi i regulisati je lijekovima poput statina. Istraživanja pokazuju da je kod kovid bolesnika koji su upotrebljavali statin kontinirano, smrtnost smanjena za čak 30 posto”, kaže jedan od učesnika, prof. Marat Ježov, predsjednik Ruskog udruženja za arterosklerozu.

“Koliko imate vremena za zdravlje i koliko podataka? Odgovor je – ništa. Tek preko urgentne medicine dolazite do saznanja ko ste i kako ste. Dakle, u Vama stanuju dva čovjeka, jedan koji je zbunjen i umoran i drugi koji je inspirisan glupostima. Gotovo da su prave stvari potisnute u drugi plan, život postaje preživljavanje a čovjek se kreće kotrljanjem”, istakao je prof. dr Vesko Drašković, autor tranažnih tehnologija “Kako do zdravlja putem pokreta”.

Jedna od poruka Kongresa je i da je Vaše zdravlje u Vašim rukama, a eminentni stručnjaci, učesnici Kongresa “HISPA BH” kažu da su se trudili da kroz predavanja učine da nauka bude pristupačna u neposrednoj praksi.

(BN)