Prilivi u budžetu sve veći, a građani sve siromašniji?!

Dok su prilivi u budžetu Republike Srpske sve veći, građani su sve siromašniji. Prihodi od akciza i PDV-a trebalo bi da budu usmjereni za poboljšanje statusa socijalno ugroženih kategorija. Uvođenje diferecnirane stope PDV-a i ukidanje akciza ovoj kategoriji neće mnogo značiti. 

Republika Srpska 29.03.2022 | 19:57

Prihodi u budžet za prva dva mjeseca ove godine bilježe značajan rast. U odnosu na isti period prošle godine veći su za 21 odsto. Priliv u januaru i februaru ove godine iznosio je 1,4 milijarde, i veći je za 248 miliona maraka.

Sudeći po ovim podacima, koje su potvrdili u Upravi za indirektno oporezivanje, budžet je i više nego stabilan. 

Iz dana u dan bilježe se i povećanja cijena osnovnih zivotnih namirnica, goriva, te električne energije za privrednike.

Građani ističu da jedva spajaju kraj sa krajem i da ne znaju koliko će još moći da se bore. Kriza potresa cijeli svijet, a Republika Srpska je, čini se, na rubu siromaštva. 

Briga o najugroženijem stanovništvu u stanju socijalne potrebe takođe, nije na zavidnom nivou.  Prihodi u budžetu, od PDV-a i akciza trebalo bi da se usmjere za pomoć i poboljšanje socijalne zaštite, ističe profesor  socijalne politike Ljubo Lepir.

Uvođenje diferencirane stope PDV-a i ukidanje akciza na gorivo, i ukoliko bude usvojeno, neće mnogo značiti najugroženijoj kategoriji stanovništva, potrebne su konkretne mjere, ističe Lepir

„Fokus interesa treba biti na socijalno najugroženijoj kategoriji. Dakle smanjivanje cijene naftnih derivata, za socijalno ugroženu kategoriju stanovništva, koji često nemaju auta i ne troše to, ne znači puno. Smanjivanje PDV-a na neke artikle takođe će se veoma brzo ti efekti istopiti, zato što je inflacija na dnevnom nivou dosta velika. Treba imati sistemska rješenja, ona moraju biti brza i moraju sa sobom donijeti konkretne rezultate“, kaže Lepir. 

U BiH ne postoji jedinstveni sistem praćenja stanja socijalne ugroženosti. Prema posljednim podacima, za 2018. godinu, broj korisnika socijalne zaštite bio je oko 5,5 hiljada, međutim stvarni broj socijalno ugroženog stanovništva je daleko veći nakon pojave pandemije, o čemu najbolje svjedoči konstantno povećanje broja korisnika javnih kuhinja, ističe Lepir. 

(BN/D.Cvijić)