Meso dostiglo najvišu tržišnu cijenu do sada

- Cijene mesa u mesarama i marketima u Bosni i Hercegovini vrtoglavo rastu. Skupa proizvodnja, mršav domaći stočni fond, zavisan uvoz sa sve skupljeg evropskog tržišta moglo bi dovesti do još većeg skoka cijena i nestašice mesa u BiH, ukazuju proizvođači.  

Republika Srpska 08.03.2022 | 20:20

Meso u Bosni i Hercegovini dostiglo je najvišu tržišnu cijenu u posljednjih deset godina.

Građani ne pamte da su za 1 kg mesa u mesari morali da plate skoro 30 maraka.

Inače meso je poskupilo, još uvijek piletina vidim nije, ali što se tiče junetine, svinjetine, teletine, teletina pogotovo, malo ko može priuštiti sebi da uzme. A onaj ko ima malu djecu, on mora uzeti djetetu da napravi, dokle će ići ovako i kako će, uglavnom teško je, kažu građani Bijeljine.

Slično razmišljaju i građani Doboja koje smo anketiranju.

Slušaćemo doktore šta kažu, da jedemo manje crvenog mesa, izgleda da nam je to ostalo.

 Što se tiče mesa junetine poskupilo je u zadnjih mjesec i po dana - 4,5 marke, prodaja je opala osjeti se. Nema narod dovoljno para, kaže Milosav Pašalić, mesar iz Banjaluke.

Proizvođači mesa tvrde da su cijene u mesarama i marketima, previsoke. Čak tri puta, a i više,  skuplje je nego da kupujete direktno od proizvođača.

Cijena svinjetine kod prozvođača je dvije i po marke, a u mesarama i do 11 KM po kilogramu. Junetina žive vage na stočnoj pijaci je oko šest maraka, u mesari junetina je tri puta skuplja, cijena je 18 maraka. Teletina je najskuplja. osam maraka žive vage, a u mesarama, marketima paprenih čak 20, pa i 28 maraka po kilogramu.

Nisu to realne cijene. Ja se samo pitam šta rade naše inspekcijske službe u Bosni i Hercegovini. Kako cijene mogu preko noći da se dižu, da li kontrolišu, da li su potrošene stare zalihe, po kojim su cijenama nabavljane. Po meni u ovim momentima inspekcijske službe treba mnogo truda da ulože da bi se sve ovo dovelo u neku normalu, jer ovo sve stvara paniku među ljudima, kaže Ljubiša Stevanović, proizvođač tovnih junadi u Semberiji.

30.000 bikova koliko iznosi godišnja prozivodnja u BiH, ne može da podmiri ni četvrtinu potreba domaćeg tržišta, tako da je BiH sada zavisna od uvoza.
Država je bila nijema na vapaje domaćih proizvođača, stočni fond je prepolovljen, a krajni potrošač plaća krajni ceh.

Uvozi se meso, falsifikati. Da li je to zdravo? Nije zdravo! Ima li ko da to kontroliše? Nema niko. Neće u stvari da kontrolišu, zato što imaju profit od tog uvoza. Narod se uplašio. Sve ćemo to da osjetimo na svojoj koži, tvrde nezadovoljni kupci.

Zbog rata u Ukrajini kulminirala je kriza evropskog tržišta. Divljaju cijene repromaterijala i energenata što domaćeg proizvođača mesa stavlja na tanak led. Šta činiti?   

 Tako se brzo neke stvari dešavaju da i mi sami ne možemo da reagujemo na vrijeme.  Ljudi su zatečeni u momentima da gube hiljadu maraka za dan, za sat. Danas je đubrivo bilo 152 marke, ujutro 162, da li su to bile stare zalihe ili nove, pita se Stevanović.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prošle godine uvezeno je  36 miliona kilograma mesa. Usljed krize, evropske zemlje mahom zatvaraju izvoz, što bi moglo dovesti do nestašice mesa u BiH, ukazuju proizvođači.

(BN Foto: Ilustracija)