Urušava li se obrazovni sistem Republike Srpske?

Zabrinjavajući snimci iz učionica širom Srpske, na kojima se vide brutalne scene vršnjačkog nasilja, lomljenje školskog inventara, pa čak i konzumacija praha koji podsjeća na drogu, alarmirali su javnost i nadležne. Istovremeno, znanje i vještine učenika su ispod prosjeka, pokazuju rezultati PISA istraživanja. Urušava li se obrazovni sistem?

Škola je najvažniji segment obrazovnog procesa, odnosno mjesto koje bi trebalo da bude oaza mira i prijateljstva. Nažalost, iz škola širom Srpske sve više nam stižu slike nasilja, vandalizma, nedoličnog i krajnje zabrinjavajućeg ponašanja učenika. Kako smo došli u ovu situaciju i zašto učenici gube motivaciju za obrazovanje?

“Zato što oni ne smatraju da im škola maltene i treba i da je to nešto što im je potrebno i ključno za život kasnije. To je proizvod jednog cjelokuponog stanja u našoj državi gdje učenici vide da neko što je nečiji bolje prolazi, vozi bolje auto, ima bolji mobilni telefon ili ima ljepšu djevojku. Zato što, možda, ima neki bolji materijalni status, za razliku od nekih učenika, koji su dobri, vrijedni, požrtvovani, a jako teško sutra dobiju posao, zaposlenje i uopšte ostvare se u nekom polju.”, objašnjava školski psiholog Mladenka Perić Stojnić.

Nameće se pitanje da li su i u učionicama, kao i u društvu,  nečija djeca povlaštena u odnosu na onu drugu? Dok djeca gube kontrolu pod uticajem društvenih mreža, zabrinjava odnos nastavnika i direktora škola, koji tek putem medija saznaju šta im dešava u razredima. Struka ističe da posebnu pažnju treba obratiti na izbor nastavnog kadra.

“Nažalost tako je to u današnjoj kadrovskoj politici, gdje stranke odlučuju ko će biti direktor, ko će se zaposliti, je li to student koji je rezultate neke 9, 10 on nema prioritet u odnosu na one koji su, eto, jedva završili, dugo godina studirali. Mora se odmalena pratiti šta je završio, ne može zidar biti profesor.”, priča za BN Đorđe Pajić, profesor informatike i tehničkog obrazovanja u penziji

Stranka ne bira stručne i sposobne, već one koji će joj obezbijediti najviše glasova, ali ovakav vid zapošljavanja najveće posljedice nanosi obrazovanju, kažu anketirani građani. A kako je u razvijenim zemljama, priča nam rođeni Austrijanac:

“U Austriji moraš završiti fakultet da bi dobio neki malo bolji posao. Ovo to oko veze kao što je kod vas platiš da bi dobio posao, to kod nas u Austriji nema, zato država bolje funkcioniše.”, priča nam ovaj mladić, koj, iako je rođen u Austriji, odlično govori srpski jezik.
Da bi i u Republici Srpskoj sistem funcionisao, mora se raditi konstantna reforma obrazovnog sektora, za koju se posebno zalaže narodni poslanik Jelena Trivić, koja za BN kaže:

“Ali i tu je suštinska priča da se uradi jedna potpuno depolitizacija obrazovnog sistema, ja sam o tome često govorila u Narodnoj skupštini da se pomirite s tim da se na čelo javnih preduzeća dolazi po političkoj liniji, ali da se to baš spušta u sektor obrazovanja, e to je porazno i to je nešto što će biti zadatak nove vlasti u Republici Srpskoj.”, naglašava Trivićeva.

Kompletna situacija u društvu prelila se i na školstvo. Znanje i vještine učenika su na dnu svjetske liste.  Odgovornost snose svi: od rodtelja, preko učitelja, pa do akademske zajednice. Zato je neophodno uložiti više truda, odgovornosti, pravičnosti i znanja, kako bismo umjesto šokantnih scena iz učionica, sa ponosom gledali na obrazovne ustanove.

(BN/J.Žerajić)