Sve više korupcije, a nikad manje procesuiranih lica?!

Nedostatak posvećenosti vladavini prava, reforma pravosuđa i korupcije u pravosuđu su glavne teme na koje godinama, upozoravaju evropski zvaničnici u brojnim izvještajima o BiH. Međutim, to za naše pravosuđe ne vrijedi jer iz godine u godinu imamo sve više slučajeva korupcije ali i nerješavanja slučajeva.

Bosna i Hercegovina 20.02.2022 | 19:29

Pokretanje istraga i formiranje predmeta u tužilaštvima sve češće se koriste kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika. Čak i kad se desi da se optužnica podigne, uglavnom stradaju nižerangirani službenici dok se za visokorangirane u kratkom roku slučaj riješi tako što se donese odluka o nesprovođenju istrage.

Prema godišnjem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, u 2020.godini podignuto je 126 optužnica za korupciju, što je skoro duplo manje u odnosu na 2019.godinu kada je podignuto 225 optužnica.

Osam predmeta prošle godine se odnosilo na visoku korupciju, dok je sa druge strane u preko 600 slučajeva naređena obustava ili nesprovođenje istrage.

Na neefikasnost pravosuđa u BiH godinama upozoravaju i u nevladinom sektoru, posebno kada je u pitanju procesuiranje korupcije. Za predmete korupcije, prosjek trajanja sudskog postupka je više od tri godine ili preko četiri godine kada se radi o slučajevima visoke korupcije.

"Sudovi i tužilaštva su pod uticajem političkih i drugih struktura koje koriste za lične ineterese, to su uglavnom višerangirani, odnosno visoki političari dok nižerangirani koji možda nemaju toliki uticaj na tužioce i sudije oni se proceusiraju. To su najčešće policijski službenici, službenici u opštinama koji zbog primanja nekog mita od nekih 50, 100, 200 maraka budu proceusirani dok oni koji kradu veliki novac, a afere potresaju svakodnevno naše društvo i to milionske i ti slučajevi nemaju nikakav epilog“, kaže Damjan Ožegović, Transparensy International BiH.

Postupci predugo traju i mnogi isuviše vremena provode čekajući pravdu. Brojni predmeti ostaju u ladicama tri ili četiri godine nakon što se tužba podnese da uopšte sudija postupi i da ga uzme u rad, a nerijetko prođe i 10 i više godina od momenta kad je krivično djelo počinjeno u odnosu na završetak sudskog postupka.

"To pitanje pravosuđa je nešto što se već godinama pokušava reformisati, nažalost nemamo konkretnog izlaza iz ove situacija. Imamo potpuno kontrolisano pravosuđe od strane izvršnog nivoa vlasti, parlamenta BiH, od strane političkih i ekonomskih elita, oni praktično postavljaju sudije i tužioce koji im zauzvrat vraćaju neproceusiranjem njihovih djela koja su evidentna i dokazana na svim nivoima izuzev u pravosuđu“, smatra Mervan Miraščija, Fond otvoreno društvo BiH.

U decenijski raskorak između podizanja optužnice i navoda o počinjenom krivičnom djelu, uklapa se i postupak koji se vodi protiv ministra bezbijednosti BiH Selme Cikotića. Protiv njega je podignuta optužnica u novembru prošle godine za zloupotrebe položaja i ovlaštenja dok je bio ministar odbrane BiH od 2009.do 2011.godine. Tereti se da je pogodujući kupcu prilikom prodaje zastarjele vojne opreme oštetio budžet BiH za gotovo 10 miliona maraka.

Slučaj Milana Tegeltije, bivšeg predjsednika VSTS-a BiH koji je, nakon ostavke, imenovan za pravnog savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ogolio je veze koje postoje između pravosuđa i politike.

To je i pokazalo sav apsurd toga kako su kod nas koncipirani zakoni, kako se oni tumače i na kraju kakav je sistem odgovornosti.

(BN/B. Vinčić)