Republika Srpska se zadužuje da bi Kinezi gradili

"Elektroprivreda Republike Srpske" uzeće kredit od 30 miliona maraka da plati dug za struju koji ima prema "Hidroelektranama na Drini", a potom će taj novac iskoristiti za dokapitalizaciju i izgradnju hidroelektrane Bistrica. U pitanju je hidroelektrana koju gradi Kineska nacionalna aerotehnološka kompanija za međunarodni inženjering (AVIK).

Republika Srpska 11.02.2022 | 10:07

Izgradnja energetskog sistema hidroelektrane Bistrica, koji će se sastojati od tri stepenasto raspoređene elektrane ukupne vrijednosti 102 miliona evra, počela je u decembru prošle godine. Ulaskom u Bistricu, kineske kompanije praktično su poklopile izgradnju svih većih energetskih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

Radovi na izgradnji HE Bistrica počeli su krajem prošle godine, a HE na Drini kao investitor nije uspio da obezbijedi novac. Odlučili su se na dokapitalizaciju od 56,3 miliona maraka, ali sve do danas nije bilo poznato na koji način će obezbijediti sredstva.

Međutim, ta dilema je okončana raspisivanjem tendera preko kojeg "Elektroprivreda RS" traži banku koja će joj na godinu pozajmiti 30 miliona maraka, po kamatnoj stopi 2,95 odsto. Računaju kako će po osnovu kamata i troškova obrade uz glavnicu dati još 572.000 maraka bez PDV-a.

"Kreditom bi ERS izmirio obavezu po osnovu kupljene električne energije od HE na Drini, čiji je 65 odsto vlasnik, a tim sredstvima bi HE na Drini dokapitalizovao HE Bistrica, čiji je 100-odstotni vlasnik, da bi na ovaj način kreditna sredstva u krajnjoj namjeni bila iskorištena za izgradnju HE Bistrica u Foči", navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Hidroelektrana se nalazi u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča - Sarajevo. Bistrica podrazumijeva tri stepenasto raspoređene elektrane, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade. Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-sata električne energije.

Prema prvoj bazi kineskih investicija u CEE (Central and Eastern Europe), koju je objavila organizacija civilnog društva ESTIMA, BiH je na četvrtom mjestu u centralnoj i istočnoj Evropi, a druga u užoj regiji. Prva je Srbija, a slijedi je Mađarska sa 5,4 milijarde evra. U BiH kineskim novcem realiziraju se zasad isključivo infrastrukturni projekti.

Milorad Dodik nedavno je podsjetio na izgradnju hidroelektrana Ulog i Dabar, kao i na nastavak radova na izgradnji bolnice u Doboju te na kraju privedene pripremne radove za izgradnju 40 kilometara auto-puta Banjaluka - Prijedor.

Poznato je da je još 2018. godine potpisan ugovor o koncesiji između Vlade RS i kompanije "China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co. Ltd", a vrijednost projekta je 297 miliona evra. Izgradnja ovog auto-puta odgođena je samo zbog izgradnje auto-puta od Doboja prema Bijeljini.

Vlada Republike Srpske posljednjeg dana 2021. godine potpisala je ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija "China Energy Gezhouba Group", a kreditiraće je kineska državna banka Eskim na osnovu garancija Republike Srpske.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković još ranije je najavio potpisivanje ovog ugovora, a kako je istakao, HE Dabar je decenijski projekt Hercegovine i ovog dijela Republike Srpske. HE Dabar, čija je ukupna vrijednost oko 650 miliona KM, imaće instalisanu snagu od 159,15 megavata i 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije.

"Republika Srpska je jedna obična kolonija u kojoj strane multinacionalne kompanije nastoje da obespravljene radnike iskorištavaju kao crnačko roblje, a da nekolicina domorodaca i plemenskih vođa dobije zlato i bogatstvo kako bi potlačene robove držala pokornim. Tako je bilo prije deset godina kada su po Srpskoj gradile neke druge firme, tako je i danas, kada grade Kinezi", smatra poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.

(Nezavisne)