Koji su stvarni razlozi prekida bojkota u institucijama BiH?

Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i srpske predstavnike da se vrate u zajedničke institucije BiH, sve je izvjesnije da će se to i desiti.

Bosna i Hercegovina 18.01.2022 | 19:40

Da li je zaista molba Aleksandra Vučića bila glavni pokretač za tu odluku, ili postoje i drugi razlozi?

Molba Aleksandra Vučića, bila je dovoljna da Milorad Dodik spusti loptu. Srpski politički predstavnici, kako stvari stoje, uskoro će se vratiti na svoja radna mjesta u državne institucije.

Iako još uvijek nije zvanično, to bi moglo da se desi već početkom februara, jer se već priča o održavanju posebne sjednice Narodne skupštine na kojoj će biti donesena konačna odluka.

Bojkot, koji traje od jula prošle godine, kada je Valentin Incko nametnuo Zakon o zabrani negiranja genocida, za Dodika je bio sudbonosno pitanje.

U prethodnih sedam mjeseci član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a prijetio je zabranom rada državnih bezbjednosnih snaga u Srpskoj, vraćanja svih prenesenih nadležnosti, za koje je i on zaslužan, te više puta pominjano – otcjepljenje Republike Srpske. 

„Mislim da smo ušli u završnu fazu jedne trakigomedije koja već traje čak i predugo. Rekao sam da je ovo više farsa nego li neka mudra politička igra koja bi rezultirala nečim konkretnim.“, kaže politički analitičar Nebojša Tojagić.

„Ono što je rekla bih kruna cjelokupnog ovog raspleta jeste odluka Aleksandra Vučića da zamoli, ja bih prije rekla da da jednu vrstu naloga ili zapovjedi da se predstavnici Srba vrate u institucije države BiH.“, smatra analitičar Tanja Topić.

Da li je Aleksandar Vučić naredio, predložio ili samo zamolio Dodika? 

„Da li je bila molba, da li je bio zahjtev ili je bilo na inicijativu Milorada Dodika, to vrlo teško sada možemo znati. Zvanično to je molba Aleksandra Vučića, ali moj utisak je da će se pronaći način da se predstavnici Republike Srpske vrate u institucije BiH.“, ističe novinar Vladimir Šušak.

Ključni razlog prekida bojkota, ističu poznavaoci političkih prilika, svakako jeste i strah od mogućih sankcija. Ali ne onih američkih. 

„Već mislim na najave sankcija od strane zemalja Evropske unije. Najave uskraćivanja finansijske pomoći. Jer je poznato da se ovdje politički ciljevi stranaka uglavnom ispunjavaju, dakle, pomoću javnog novca.“, dodaje novinar Vladimir Šušak.

Otvoreni front sa Međunarodnom zajednicom nije u interesu ni Srbije, pa i ne čudi zalaganje preko Drine da se politička kriza u BiH riješi što prije. 

„Srbiji, istini za volju nije u interesu ni sukob sa Miloradom Dodikom, bar do momenta dok ne prođu izbori, koji su zakazani za april, i do tada ne moramo očekivati ništa, sem jedne stabilizacije na ovom prostoru i uključivanje predstavnika Republike Srpske i konstruktivan rad kako u Savjetu ministara, tako i PD PS BIH.“, mišljenja je politički analitičar Nebojša Tojagić.

Odluku o tome da li će se srpski parlamentarci i ministri vratiti na posao donijeće republički parlament u kome je bojkot i izglasan. Međutim, da li će u ovom slučaju prepreka upravo biti Narodna skupština?

„Koja je i do sada i prilikom usvajanja ovih zaključaka bila zloupotrebljavana i istrumentalizovana i da će i u ovom slučaju biti istumentalizovana. Dobijamo jasnu potvrdu da NS Republike Srpske ne upravlja samo jedan čovjek, već smo dobili i jednog državnika iz susjedstva.“, zaključuje Tanja Topić.

Analitičari su uvjereni da će vlast sa Dodikom na čelu pronaći način da opravda sve naredne poteze i da ih predstavi kao najbolje moguće rješenje za Republiku Srpsku. 

(BN)