Zašto sportisti moraju da treniraju i poslije karijere?

Mišići, srce i psiha godinama naviknuti na najveće napore, pobede i poraze. A onda sve to nestane preko noći. Bivši profesionalni sportisti međutim moraju da ostanu u treningu kako bi izbegli zdravstvene probleme.

Zdravlje 26.12.2021 | 17:19
Zašto sportisti moraju da treniraju i poslije karijere?

Nije bilo suza na njenom licu kad je završila karijeru. Naprotiv, Simone Lauder (35) je podigla pehar osvajačice Bundeslige. Legenda nemačkog fudbala je tako ove godine, u dresu Bajerna, okačila kopačke o klin.

„Pratile su me i neke povrede“, kaže ona za DW. „Telo to sve oseća.“

Nakon poslednjeg sudijskog zvižduka ova fudbalerka nije se zavalila u kauč. Trenira i dalje, doduše manje nego pre. Kaže, još traga za nekim sportom kojim bi se rekreativno bavila.

Stručnjaci bi pohvalili to što je ostala u treningu. Jer mišićna masa je godinama držana u perfektnom stanju, takozvano „sportsko srce“ naviknuto na najviše napore, baš kao i psiha – to sve valja pripremiti na život posle profesionalne karijere.

„Ko se treningom diže na visok nivo, takođe treningom mora da se spušta. I to po tačnom planu“, kaže Hans-Georg Predel, profesor na Institutu za kardiovaskularni sistem i sportsku medicinu Nemačke visoke sportske škole u Klenu.

„Muskulaturi trebaju podsticaji i nakon završetka karijere. Ko odjednom sasvim prekine sa sportom rizikuje grčeve, bolove u mišićima i neprijatne upale“, kaže profesor Predel za DW.

To ne znači da sportisti nemaju pravo na odmor. Naprotiv, i posle napornih sezona im se savetuje da neko vreme ne rade ništa. Simone Lauder kaže da za sada naprosto nema volje za fudbal. „Igraću za veterane Bajerna, a iduće godine možda malo i iz zabave. Ali do sada nisam osetila potrebu“, priča ona.

Doduše, stručnjaci kažu da vrsta sporta ili treninga može i da se promeni. Ali, valja ostati u pokretu. „Najmanje 150 do 300 minuta sedmično. Fudbalerkama bih savetovao da i dalje treniraju kondiciju i izdržljivost, recimo kratkim sprintevima. To je važno za srce“, kaže Hans-Georg Predel.

U pojedinim slučajevima, sportsko srce je dvostruko veće od srca ljudi koji ne treniraju jer se prilagodilo ekstremnim naporima. Tako može da pumpa dvostruko više krvi, a kada ljudi miruju, radi veoma sporo.

Posle sportske karijere se tako moćno srce s vremena na vreme mora staviti pod napor – kao stari motor, ako nećete da se pokvari. Uz lakši trening će se srce vremenom vratiti u normalnu veličinu.

Posebne prohteve ima i psiha bivšeg sportiste. Trening je bio redovan psihički izazov, želja za pobedama i uspesima sada više ne može biti zadovoljena, a time i navika na „hormone sreće“ kakvi su endorfin, dopamin i serotonin.

Bivši profesionalni sportisti umesto toga ponekad upadaju u psihičke probleme. „Ponekad spavaju loše, žale se na glavobolje i osećaju nemir“, priča profesor Predel.

Za razliku od vremena kad je Nemačkoj donosila svetske i olimpijske titule, Simone Lauder više nema podršku saveza i armije lekara. „Nemam pojma koliko treba da treniram, kako bih se postepeno odvikla od aktivnog sporta. Lekarske preglede sa EKG-om ili testiranjem kapaciteta pluća sada bih morala da plaćam iz svog džepa. Osećam da sam ostavljena sama.“

Fudbalerke zarađuju daleko manje od muških kolega. Lauder je oduvek znala da će posle karijere morati da radi, pa je studirala sportski menadžment i marketing. Samo tri sedmice nakon poslednje utakmice počela je da radi u marketinškom odeljenju muzeja fudbalskog kluba Bajern.

Kaže, sad nema ni mnogo vremena za trening. „Malo teretane kod kuće i ponekad džogiranje nakon posla. Premalo sam trenirala“, priznaje bivša reprezentativka. Želi da proba druge sportove, možda kikboks, ali svakako nešto što održava volju za treningom. Bez pritiska uspeha, za svoju dušu.

DW

Komentari / 0

Ostavite komentar