Najskuplja jesenja sjetva u istoriji Srpske

Iako je u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi u Srpskoj zasijano više površina ratarskim kulturama, poljoprivrednici strahuju da će zbog visokih cijena vještačkog đubriva izostati njihova primjena, pa će, kako kažu, sve to uticati na smanjenje prinosa.

Republika Srpska 05.12.2021 | 20:38

Ove jeseni bilo je nešto kiše, pa su već ozelenile pojedine parcele. Ali, kažu ratari, njive su posne. Skupo je đubrivo, pa slabo ko je mogao prihraniti ozime usjeve, što će itekako uticati na prinose.

- Svjedoci smo da niko od nas,  99 odsto, nije koristio nikakva mineralna gnojiva u startnoj pripremi jesenje sjetve zbog izuzetno visokih cijena repromaterijala. Đubriva su otišla sto i više odsto tako je rijetko neko mogao da u mom ataru vidi rasipač i da vozi da baci đubrivo, kaže Nikola Aleksić, poljoprivrednik iz Golog Brda kod Bijeljine. 

Poljoprivrednici ukazuju da je pred njima neizvjesna zima, a još neizvjesnije proljeće. Suša je ove godine prepolovila usjeve, tako da su poluprazni ambari. Nema dovoljno stočne hrane, naročito sijena tako da je stočarska proizvodnja dovedena u pitanje. 

- Suša je učinila svoje. Sad gdje je trebalo biti 30-40 bala, bilo je deset bala, pa sad vidi gdje smo. Nije se sad spremno ušlo, ali smanjuju ljudi stočni fond, pa oni koji nemaju kupovaće, ali ne vodi dobru, smatra Miloš Petrović, poljoprivrednik iz Brodca kod Bijeljine. 

Dok su poljoprivrednici zabrinuti svojom mukom, Ministarstvo poljoprivrede se hvali. Navode da su ispratili premiju za mlijeko. Međutim, zaboravili su da kažu da su umanjili sredstva. To je izazvalo dodatno nezadovoljstvo u agraru.

- Bilo je 25 feninga, sad je za septembar isplaćeno 20 feninga, a imam informacije iz ministarstva da taj možda bude i manji. Eto, samo po osnovu premije mom domaćinstvu je umanjeno 200 KM, to su moji troškovi za struju, kaže Aleksić. 

Poljoprivrednici ukazuju da u novu godinu idu bez jasne strategije. Vlada im ne može garantovati nijednu cijenu žitarica, tako da, kako kažu, idu u neizvjesnost. Para nema, a podsticaji ne prate sve veće troškove proizvodnje. Iako postoji skupštinska odluka da se 6 odsto republičkog budžeta izdvaja za poljoprivredu, Vlada Srpske, kako navode ratari,  to ne čini. 

3,8 milijardi KM je godišnji budžet Republike Srpske. Kada bi se ispoštovalo predviđenih 6 odsto, tada bi za podsticaj poljoprivrede išlo 227.700.000 KM. Sada u agrar se slije tek 75.000.000 KM, što je 1,97 odsto. 

Što oni ne naplaćuju platu jednom godišnje ili dva puta, pa da vide kako je, a njiva traži svaki dan. Ili gorivo regresirano, dok ono dođe do mene, ono tri puta poskupi i učinio mi. Nije mi učinio ništa“, kae Petrović.

Ako se ne krene sa ispunjavanjem zakonske obaveze da se izdvaja 6 posto od budžeta, agrar će biti u jako teškom stanju, ukazuju poljoprivrednici.  

(BN)