Šta je pozadina posebne sjednice i „hitnog“ Zakona?!

Činjenica da Vlada i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite predlažu Zakon o lijekovima Republike Srpske predlaže poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske po hitnom postupku, a da on stupa na snagu tek za 6 mjeseci, dovoljno govori o njihovoj ozbiljnosti i stvarnim namjerama.

Jedini cilj je da se pokuša zataškati afera „Kiseonik“, brojne teške zloupotrebe, namještanja tendera i pogubne posljedice po zdravlje stanovništva, nevjerovatan zločin koji čine zbog novaca i profita.

Umjesto da podnese ostavku, ministar zdravlja Alen Šeranić pokušava da manipuše javnosti i izbjegne odgovornost, ali mu to neće poći za rukom jer će i on, ali i svi ostali odgovorni, bez obzira o kome se radi, biti izvedeni pred lice pravde jer su kršili zakone i poigravali se sa zdravljem ljudi.

Stručnjaci iz ove oblasti kažu da je Prijedlog Zakona o lijekovima Republike Srpske, u ključnim segmentima, gotovo u potpunosti prepisan iz postojećeg Zakona o lijekovima BiH, te su me upozorili da treba obratiti pažnju na dva člana Zakona. Njihovo mišljenje prenosim u cjelosti.

Primjena Zakona Član 2.

(1) Zdravstvena djelatnost je djelatnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku.

(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju propisi kojim je uređena oblast opšteg upravnog postupka, republičke uprave i položaj državnih službenika.

(3) Ovaj zakon odnosi se i na lijekove koji sadrže opojne droge i psihotropne supstance, kao i na sirovine koje služe za njihovu proizvodnju, ako to nije uređeno posebnim zakonom u skladu sa međunarodnim konvencijama koje se odnose na ovu vrstu lijekova.

Logično pitanje za ministra Šeranića je kada će donijeti Zakon o opojnim drogama i psihotropnim supstancama Srpske, jer ako ikada stupi na snagu ovaj Prijedlog Zakona o lijekovima Republike Srpske to bi značilo da nijedna bolnica ne bi mogla da vrši operativne zahvate jer neće biti lijeka „Fentamila“, koji se trenutno uvozi u skladu sa Zakonom o opojnim drogama BiH u kojem stoji da dozvolu za promet lijeka vrši Agencija za lijekove BiH.

Takođe dovelo bi se u pitanje da li bi u Srpskoj bilo na tržištu jakih analgetika poput Morfina, koji se koristi kod pacijenata oboljelih od karcinoma. Primjena novog Zakona o lijekovima Republike Srpske bi značila da ne bi bilo ni „Heptanona“, koji se koristi u terapiji ovisnika, niti „Bensedina“, „Leksilijuma“, „Apaurina“ i još nekih lijekova za koje dozvolu za uvoz može dati samo Agencija za lijekove BiH, jer se ne mogu slobodno izvozizi iz drugih država i moraju imati dozvole od regulatornih agencija svoje države.

Na primer Agencija za lijekove Njemačke će izdati dozvolu za izvoz lijeka „Fentanila“ samo ako dobijem dozvolu za uvoz tog lijeka izdatu od Agencije za lijekove BiH zato što je promet lijekova koja unsebi sadrže narkotike pod međunarodnom kontrolom.

Šta se dobija novim Zakonom? Traži se u članu 57 stav 4 da proizvođač lijeka (a medicinski kiseonik to jeste), može proizvoditi lijek samo ako ima dozvolu za proizvodnju lijekova, što piše i u Zakonu o lijekovima BiH.

Kvaka je u članu 58 stav 8 koji kaže „Ispunjenost uslova propisanih stavom 7. t. 1), 2), 3) i 4) ovog člana, utvrđuje Ministarstvo, a rješenje o ispunjenost donosi ministar, koje je konačno u upravnom postupku i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.

U postojećem Zakonu stoji da ispunjenost uslova određuje glavni zdravstveni inspektor, magistar farmacije sa iskustvom iz proizvodnje lijekova koji mora da ima specijalizaciju iz farmaceutske tehnologije ili kontrole lijekova.

Predloženi Zakon o lijekovima Republike Srpske je prepisani postojeći Zakon o lijekovima BiH, osim u nekim dijelovima gdje se pokušava zataškati kriminal.

nebojšavukanović