Ekonomisti: Inflacija u BiH podnošljiva, čak i poželjna

Prema procjeni Centralne banke BiH, u ovoj godini u BiH se očekuje inflacija od 1,2 odsto, što, prema mišljenju stručnjaka, nije strašno, već možda i poželjno jer će ekonomske politike usmjeriti na održanje realnih dohodaka i stimulisanje rasta plata.

Bosna i Hercegovina 16.09.2021 | 07:40

"U 2021. godini očekuje se inflacija od 1,2 odsto, prvenstveno kao rezultat niskog baznog efekta iz prethodne godine, kad su cijene nafte bile na rekordno niskom nivou, ali i povećanja cijena ostalih sirovina, transportnih troškova na globalnom nivou, te značajnijeg rasta potražnje", saopštili su nedavno iz Centralne banke BiH.

Ipak, pojedinci smatraju da je projekcija da će inflacija biti 1,2 odsto potcijenjena te da će iznositi mnogo više s obzirom na to da je godišnja inflacija u SAD pet odsto, Britaniji 3,2 odsto, Evropi oko tri odsto te da u svijetu svakodnevno raste tražnja, ali i cijene robe na svjetskom tržištu.

"Za BiH kao zemlju inflacija od tri do četiri odsto nije alarmantna i prema mom mišljenju je poželjna. To će usmjeriti ekonomske politike na održavanje realnih dohodaka i stimulisanje rasta plata. U posljednje dvije godine imamo rast dugova većine zemalja u svijetu. Slovenija je svoj javni dug povećala za 21 odsto, odnosno sa 65 na 86 odsto BDP-a. Dug zemalja Evrope je na 90 odsto BDP-a i ti dugovi će se najvjerovatnije riješiti putem inflacije", rekao je za "Nezavisne novine" ekonomista Saša Stevanović.

Kada je riječ o eventualnom rastu kamatnih stopa zbog porasta inflacije, ekonomisti su oprezni i ističu da ekonomski razlozi ne postoje jer globalna štednja raste, a novčana masa, posebno u BiH, brža je od rasta ekonomije.

"U BiH rast novčane mase je duplo veći nego rast ekonomije. Kamatne stope su izraz ponude i tražnje za kreditima. Krediti zavise od količine novca i depozita koji je u sistemu, a on raste. Banke imaju već dugo problema sa plasmanom, ako pogledamo njihove prihode, one gotovo polovinu svojih prihoda ubiru od aktivnosti koje nisu kreditne, tzv. nekamatni prihodi", rekao je Stevanović.

I ekonomista Admir Čavalić smatra da je prognoza Centralne banke BiH optimistična te da BiH neće zaobići inflacija koja bude prisutna u svijetu, posebno u Evropskoj uniji.

"Inflacija do dva odsto neće prouzrokovati nikakve probleme i ne bi trebalo da dovede do većeg rasta cijena ili eventualno kamatnih stopa, a sve preko toga može imati posljedice. Trenutni rast cijena u BiH posljedica je rasta cijena na globalnom tržištu i nema puno veze sa inflacijom koja je kod nas", rekao je Čavalić za "Nezavisne novine".

Inače, o inflaciji u Bosni i Hercegovini priča se već neko vrijeme i gotovo je sigurno da ona neće zaobići ni BiH, samo je pitanje kolika će ona biti, kakve će posljedice izazavati i šta će eventualno vlasti uraditi da smanje njen uticaj i zaštite najsiromašniji dio stanovništva.

Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, rekla je krajem jula da se moraju skrojiti nove mjere, kako bi se što spremnije dočekao talas inflacije, koji neće zaobići ni Srpsku. Ona je tada istakla da su prognoze svjetskih ekonomista takve da se najveća inflacija očekuje 2024. i 2025. godine jer je odštampano dosta novca da bi se pokrili troškovi zdravstva u pandemiji.

"Moramo biti spremni da se suočimo s tim", rekla je Vidovićeva  i dodala da bi inflacija u praksi mogla značiti kompletan rast cijena te da budžetska i privredna politika moraju biti takve da se pokuša pomoći stanovništvu, posebno onom dijelu koji ima niže prihode.

(Nezavisne)