Slijedi li medijski mrak za građane bez kablovske?

Po nalogu Regulatorne agencije BiH, a po zahtjevu Hrvatske, do kraja godine biće ugašen analogni signal 26 javnih i komercijalnih televizija sa 171 predajnika širom BiH.  

Bosna i Hercegovina 10.09.2021 | 17:24

Prve aktivnosti na digitalizaciji TV signala započete su prije 16 godina, a 2015. trebalo je da u našoj zemlji bude ugašen analogni signal.

No, to nije učinjeno do danas, pa je hrvatski regulator HAKOM zatražio da se, zbog uvođenja 5G pristupne mreže, ove godine ugase analogni predajnici koje koriste TV stanice u BiH, što bi moglo značiti i jedan oblik medijskog mraka, naročito za građane koji nemaju pristup kablovskoj televiziji.

Praksa u zemljama regiona je takva da su sve televizije koje su imale dozvolu za analogno emitovanje signala automatski ušle u multiplekse – koji se primjenjuje za digitalne usluge, što uključuje televizijske i radijske programe.

BN televizija je prije nekoliko dana saopštenjem za javnost upozorila korisnike da će novom odlukom RAK-a do kraja godine ostati bez 50% zemaljskog signala. Ulazak u MUX A dva puta su tražili od RTRS-a, ali bezuspješno. Komentar menadžmenta RTRS-a nismo dobili.

Za Regulatornu agenciju za komunikacije BiH to nije veliki problem. Kažu, postoje i drugi načini distribucije TV programa.

“Uvidom u baze podataka Agencije, konstatovano je da su programi svih 26 TV stanica koje emituju signal putem analognih predajnika, i koje su predmet sadašnjeg zahtjeva HAKOM, uključeni u programsku listu skoro svih kablovskih operatera u BiH, što nedvosmisleno garantuje medijski pluralizam i pravo na slobodan pristup informacijama”, odgovor je RAK-a na pitanje da li se gašenjem analognog signala guši medijski pluralizam.

BN televizija je zatražila od RTRS-a da bude uključena u MUX A na Kozari, no njihov zahtjev još nije prihvaćen. Za sada su za ulazak u MUX A na Kozari (jedan od tri MUX-a: Sarajevo, Banjaluka i Mostar) dobili ATV, RTRS, FTV, BHRT, K3 i to u HD rezoluciji.

Upravni odbor Udruženja „BH novinari“ pozvao je Regulatornu agenciju za komunikacije Bosne i Hercegovine da preispita svoju odluku i dosadašnji tok gašenja 171 analognog predajnika u BiH.

Upravni odbor Udruženja postavio je javno pitanje RAK-u, članovima Vijeća i direktoru Drašku Milinoviću da li su poduzeli sve mjere da se u proces gašenja analognih predajnika ide na objektivan, transparetan i pošten način, koji neće ugroziti medijske slobode i pravo građana na infomisanje?

“Jesu li osigurali da dva javna emitera - BHRT i RTRS, koji upravljaju digitalnim MUX- om A, dozvole pristup digitalnom paketu i predajnicima svim TV stanicama na ravnopravan i nediskriminatoran način? Bosanskohercegovački regulator javnosti mora odgovoriti kako se moglo desiti da RTRS onemogući BN televiziji priključenje na digitalni MUX A na Kozari, a da taj pristup osigura za ATV?! Jesu li u pitanju profesionalni kriteriji - ako jesu, neka ih javno objave RAK i RTRS, ili je ovdje riječ o ispunjavanju političkih zahtjeva vladajućih struktura u Republici Srpskoj koje odavno vode 'rat' protiv BN TV i njihove uredničke politike“, pitaju se u Udruženju.

Mediacentar je zatražio i odgovor od RTRS-a i BHRT-a. Odgovor je poslao samo BHRT, a tvrde da oni nemaju nadležnost da daju dozvole.

“RAK izdaje dozvole za ulazak u MUX, Javnim servisima je MUX A dat na korištenje i održavanje uz dozvole koje je izdao RAK”, kazali su za Mediacentar iz press službe BHRT-a.

I prethodni direktor RAK-a Predrag Kovač saglasan je sa stavom BHRT-a.

“RAK donosi odluku ko ulazi u MUX A. Po pravilu koje je doneseno, a tiče se rada MUX operatora, RAK donosi odluku ko ulazi u MUX i ko izlazi, odnosno gubi dozvolu. Operator MUX-a A samo preuzima signal korisnika i pušta“, pojašnjava Kovač.

Međutim, iz RAK-a kažu da je nadležnost ipak u rukama BHRT-a i RTRS-a.

“Javni servisi odlučuju o tome ko će biti uključen u MUX A. Imajući u vidu da je oprema za Multiplex A u vlasništvu javnih RTV servisa, nosioci dozvola koji žele pristupiti MUX-u A se trebaju prvo obratiti javnim RTV servisima sa upitom o slobodnim kapacitetima, mogućnosti i uslovima uključenja. Nakon toga, a u skladu sa Odlukom o načinu korištenja Multipleksa A za potrebe digitalnog zemaljskog emitovanja u BiH, Agencija daje odobrenje/saglasnost za pristup sistemu MUX A.“

U Pravilu o pružanju usluga upravljanja elektronskim komunikacijskim mrežama u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji, koje je Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije usvojilo 11.12.2018, objašnjene su nadležnosti. 

Član 16. Pravilnika propisuje da je Korisnik dozvole (javni servisi) obavezan omogućiti pružaocima medijskih usluga licenciranim od strane Agencije pristup kapacitetu i dodijeljenoj poziciji unutar multipleksa. Tumačeći ovaj član jasno je da za ulazak u MUX-a mora postojati prethodna dozvola odnosno dodjela pozicija unutar multipleksa koju izdaje RAK.

Kako su pojedine televizije dobile pristup multipleksu

TV K3 je počela sa radom 1995. godine kada je od regulatora dobila dozvolu za rad na 32. kanalu. Taj kanal je na koti Svinjar kod Prnjavora i bio je aktivan do početka testnog emitovanja digitalnog signala u BiH. Tada je po međunarodnim ugovorima 32. kanal dodijeljen za digitalno emitovanje sa kote Kozara.

“Puštanjem u rad tog predajnika mi smo zbog smetnji morali ugasiti svoj predajnik. Tada smo od RAK BiH tražili da nam riješe problem i očekivali smo da ćemo dobiti neki zamjenski kanal do potpune obustave analognog emitovanja. RAK nam je tada kao solomonsko rješenje dozvolio ulazak u MUX A na Kozari”, objašnjava proces dobijanja dozvole za ulazak u MUX A Branko Dakić, direktor i glavni i odgovorni urednik TV K3.

Međutim, RTRS tada nije TV K3 dozvolio ulazak u MUX A dok nisu dogovoreni komercijalni uslovi korištenja. Ugovor je na kraju potpisan 2017.

“Naša agonija je trajala 13 mjeseci i tada smo sve upozoravali šta će se desiti ostalim televizijama ali tada niko nije o tome vodio računa, a na našu adresu su stizale optužbe da rušimo Republiku Srpsku i ostale gluposti”, zaključuje Dakić.

Činjenica da komercijalnim televizijama i dalje nije omogućen ulazak u MUX-A, izuzev K3 i ATV, za predsjednika parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije Nenada Nešića je suprotna odluci Savjeta ministara iz decembra 2016. godine kojom je dopunjena Strategija o prelasku sa analognog na digitalni signal.

U toj odluci decidno stoji da će RAK “izdati posebnu saglasnost za digitalno zemaljsko emitovanje TV stanicama u BiH koje trpe smetnje zbog početka digitalnog TV emitovanja u BiH, ukoliko je to tehnički moguće i istovremeno opravdano sa stanovišta očuvanja funkcija radiotelevizijskih stanica u BiH’’, kaže Nešić za Mediacentar.

Podsjeća da je Predstavnički dom PS BiH u julu 2021. usvojio zaključak kojim zadužuje Savjet ministara, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, RAK i javne servise BHRT i RTRS da, najkasnije do 20. jula 2021. godine, odobre ulazak u MUX A svim komercijalnim TV stanicama u digitalnim oblastima Banja Luka, Sarajevo, Mostar. Ovo se odnosi isključivo na TV stanice kojima je RAK izdao nalog za gašenje analognih predajnika u BiH.

“One sekunde kada je ugasio predajnike, RAK je morao u MUX A pustiti komercijalne televizije, posebno one sa nacionalnom frekvencijom kao što je BN TV”, mišljenja je Nešić. 

Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH kažu da su svoj dio posla završili.

“U ovom trenutku Ministarstvo je uradilo apsolutno sve kako bi osiguralo da se ovaj proces dovede do kraja i da se 'oslobode' frekvencije koje imaju drugu namjenu. Pozicije u multipleksu, njegovi kapaciteti itd, su stvar Agencije i javnih servisa u BiH”, priča za Mediacentar Majda Tatarević, portparolka Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Nakon svih iznesenih činjenica iz Agencije kažu kako nemaju ovlasti derogirati učesnike u procesu dozvole ulaska u multipleks – javne servise.

Kapaciteti mali, zahtjevi veliki  

Iz RAK-a kažu da trenutno vrše monitoring – provjeru aktuelnog iskorištenja multipleksa A sa njegovim ukupnim kapacitetom od 19 MB/s, kao i analizu raspoloživosti u odnosu na preostali kapacitet MUX A. Ranije su iz ove Agencije kazali kako su kapaciteti mali. Ovu konstataciju predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH ocjenjuje kao neistinitu.

“Na osnovu kojeg su to onda kriterijuma pustili ATV i to na poziciju 1, iza RTRS koji je na poziciji 4!? U MUX A u standardnoj rezoluciji, ne HD, može stati 16 kanala. Je li bitnije da ATV i RTRS gledamo u HD rezoluciji ili da imamo standardnu rezoluciju i više televizija u MUX-u A“, komentariše Nešić.

Bivši direktor RAK-a napominje da je u trenutku kada je bio u opticaju MUX A u DVBT režimu plan bio da u MUX-A ulaze, osim javnih servisa, i televizije sa najvećom zemaljskom pokrivenošću među kojima su i ATV, BN, OBN, PINK/NOVA i Hayat.

“Ključna varijanta je pošto postoji prostor u MUX A na tri lokacije, samo je pitanje na koji način će odluku donijeti RAK i koje televizije će pustiti da uđu u digitalno emitovanje, a koje neće. Ili će pustiti sve ili neke konkursom, ali paušalno puštanje u MUX-A je političko i nije dobro”, dodaje Kovač.

Govoreći o kapacitetima kaže da bi izgradnjom dodatnih multipleksa kapacitet bio puno veći te da bi digitalni signal moglo dobiti 50 TV stanica. Smatra i da se kapaciteti postojećeg MUX A mogu bolje iskoristiti.

“MUX A može podnijeti osam televizija, ali u SD formatu slike. Međutim, ako se ubaci HD format slike koji zauzima puno više prostora, onda ne može. Zavisi šta nam je cilj. Je li nam cilj da stanovništvo dobije što bolju uslugu ili da stanovništvo dobije ono što vlast želi da bude gledano. To je ključ“, smatra Kovač.

Druga i treća faza digitalizacije na čekanju

Parlament je u julu zadužio i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH da pokrene proces nabavke opreme i ubrza i završi drugu i treću fazu digitalizacije.

Iz Ministarstva kažu da je najveće kašnjenje prouzrokovao nedostatak jedinstvene specifikacije potrebne opreme od strane javnih RTV servisa, a koja predstavlja preduslov za pokretanje postupka javne nabavke pored pravnih, ekonomskih i finansijskih preduslova koje je Ministarstvo obezbijedilo.

“Ministarstvo u svojstvu nosioca aktivnosti realizacije Projekta ne može pokrenuti postupak javne nabavke preostale opreme bez usaglašene specifikacije potrebne opreme koju pripremaju javni RTV servisi (BHRT, RTRS i RTFBiH), a koja još nije dostavljena.”

“Usaglašena specifikacija je dostavljena od strane tehničke komisije Ministarstvu prometa i komunikacija BiH u februaru 2020. godine”, poručuju iz BHRT-a.

Kada ova specifikacija bude dostavljena biće raspisan poziv odnosno tender za drugu i treću fazu koja će, zbog kašnjenja, biti objedinjena. Novac i dokumentacija su spremni, kažu u Ministarstvu.

U najboljem slučaju, kada bi sada krenuli sa kupovinom neophodne opreme, proces završetka druge i treće faze digitalizacije bi bio završen krajem 2022. godine, ocjenjuje Nešić.

“Počinjem da vjerujem da je ovdje proces namjerno kočen zbog interesa privatnih operatera i možda želja nekih privatnih firmi povezanih sa javnim servisima da se domognu svojih muxova. Kod nas je 82 odsto stepen korišćenja kablovske distribucije, a u Hrvatskoj 50% ima digitalni signal. Gašenjem analognog signala prije svega trpi ovih 18% stanovništva, a to su socijalno ugroženi koji sebi nisu mogli priuštiti kablovske operatere, satelit ili IPTV ili oni koji žive u pograničnom području kupili su antene i prate digitalni signal susjednih država.”

EU poziva na završetak digitalizacije

Evropska komisija je u Analitičkom izvještaju objavljenom uz Mišljenje iz 2019. godine upozorila da neprelazak na digitalno emitovanje ugrožava rad nekih odašiljača i na lokalnom i na regionalnom nivou, i preporučeno je da se proces finalizira bez daljeg odlaganja.

“Digitalizacija TV signala mora se provesti uz puno poštivanje principa slobode medija, pristupa informacijama, pluralizma medija i raznolikosti sadržaja. Pozivamo vlasti i odgovorne institucije u Bosni i Hercegovini da inteziviraju svoje aktivnosti u cilju završetka procesa digitalizacije, a u skladu s navedenim principima, i da korisnicima osiguraju pristup bh. TV stanicama i nakon isteka dozvola za privatne TV stanice 31. decembra 2021. godine”, dio je komentara koji je za potrebu izrade ove priče dao glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinand Koenig.

(media.ba)