Nekontrolisan uvoz guši domaću privredu u Srpskoj

U Bosni i Hercegovini skoro milion hektara zemlje stoji neobrađeno, dok je, istovremeno, 400.000 nezaposlenih.

Dosadašnja praksa pokazuje da ima vrijednih radnika, poljoprivrednika, ali neće niko da proizvodi nešto što će morati kasnije da daje u bescjenje ili da baca, ističu predstavnici poljoprivrednih udruženja, koji ukazuju da nekontrolisani uvoz uguši domaću poljoprivredu.  

Ponovo se gomilaju zalihe i domaćeg svinjskog i goveđeg mesa, voća i povrća.  Štandovi su preplavljeni uvoznom robom i tu nema kontrole. Istovremeno, domaći proizvod nema ko da kupi.

Domaćem proizvođaču su vezane ruke. Kako kažu, ne može da parira s cijenom, jer su podsticaji mali, a troškovi znatno veći nego u regionu.   

"Ovo više narod ne može izdržati. Cijene repormaterijala su drastično skočile i ti sada da daš lubenicu za 20 pfeninga na Agrotržnom centru. To je smiješna priča. Jedna kafa u restoranu ovdje u Bijeljini dok popijete košta dvije marke, pa sad vi uzmite i kilogram žive vage svinjskog mesa košta dvije marke, pa to je smiješna priča. Ali vidite, mi nemamo države. Mi pokušavsmo i na nivou države sve i borićemo se do kraja. Samo je pitanje koliko će narod moći izmoć, jer ako narodu pukne fitilj onda neće biti dobro", rekao je Savo Bakajlić predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice.

Ulazi u BiH šta hoće, i uvozi se kako hoće, a mi ne možemo izvesti ništa, ističe i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

"Hrvatska i Evropska unija stavili su barijeru na svoju granicu za izvoz iz BIH.  Poražavajuće je da to ne smeta našim vlastima", kaže Bićo.  

"Zašto naše vlasti ne uvedu iste mjere kao oni. Neka radi naša fitosanitarna kontrola do tri sata, pa i oni kada vrate par šlepera, naši će ljudi tu robu prodati. Stotinu načina ima da se zaštiti naša proizvodnja, ali naši su podlegli tom uvoznom lobiju i to je to.

Teško je igrati tržištu utakmicu sa Evropom kada su podsticaji u BiH na niskim granama, ukazuju poljoprivrednici.

 Za tovnog bika daju 100 maraka, dok je u Federaciji i Brčko distriktu 500 maraka, čak i po nekim kantonima i do 800 maraka podsticaja", kaže Bakajlić.

 Kako Bićo kaže, Hrvatska na nivou godine iz vlastitog budžeta izdvaja oko 500 miliona evra, to je milijarda naših para. I za isti taj iznos ima pristup evropskim fondovima. Znači, dvije milijarde imaju na raspolaganju hrvatski poljoprivrednici na nivou godine u odnosu na naše, koji od svih nivoa vlasti od opštine do države imaju nepunih 200 miliona maraka, pa vidite vi sad tu ko može biti konkurentan

Da je sve više onih koji odustaju od borbe za domaće tržište, pokazuju i podaci u Semberiji.

"2015 godine smo imali 12.000, a sad je 4000 i nešto poljoprivrednih proizvođača. 5.34 Ja samo postavljam pitanje, ko je odgovoran za nestanak 7.000 proizvođača za samo sedam godina.
 I kuda vodi sve ovo dalje. Sljedeće godine će odustati najmanje još 30 posto ljudi, jer tu nema matematike, mi ne možemo na ovakav način opstati", zaključio je Bakajlić.

Savjet ministara BiH nedavno je odbio inicijativu da se uvedu prelevmani i carine na uvozne poljoprivredne proizvode kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.

Zbog poznatog protivljenja ministara iz reda bošnjačkog naroda, ove mjere nisu dobile zeleno svjetlo. Poljoprivrednici ne odustaju, najavljuju početkom avgusta nove pritiske na bh.vlasti.  

(BN)