Sutra slavimo Ivanjdan: Mnoštvo običaja

Pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra, 7. jula, proslavljaju Ivandan (Ivanjdan), praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja.

Republika Srpska 06.07.2021 | 22:22

Noć uoči Ivanjdan, žene širom Srbije pletu vjenčiće od cvijeća i ostavljaju ga ispred kućnih vrata.

Sveti Jovan je poznat kao Jovan Preteča jer je došao pre Hrista, a kao Krstitelj zato što je pored drugih krstio i Hrista. Poznat je i kao Biljober ili Travar jer je živeo skromno hraneći se biljem, bubama, skakavcima i medom divljih pčela, a odjevao u haljinu od kostreti.
 
Sveti Jovan se još zove Igritelj, jer se vjeruje da se sunce, kada se tog jutra rađa, igra na nebu. Zaštitnik je kumstva i pobratimstva, a kumovao je i Isusu Hristu krsteći ga u rijeci Jordan.
 
Treba se pokumiti
 
U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume “po Bogu i svetome Jovanu” stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na današnji dan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.

Od svih ostalih proroka, sveti Jovan se razlikuje naročito po tome što je imao tu sreću da je mogao i rukom pokazati svijetu Onoga koga je prorokovao.

Sveti Jovan je posljednji veliki prorok. Na ikonama je predstavljen kako krštava Isusa u Jordanu ili kako stoji i desnom rukom pokazuje nebo, dok u lijevoj drži dugi štap s krstom na vrhu, preko koga stoji traka sa riječima “Pokajte se jer se bliži carstvo nebesko”.

Ivanjdanski običaji
 
O Ivanjdanu pletu se vijenci od ivanjskog cveća, i njima se kite staje, a uoči tog dana, čobani pale brezove lile (vatre), pa obilaze torove i ovce gdje čuvaju stoku, a zatim se penju na visove i igraju svakojake igre oko pobodenih vatri.
 
Ovo paljenje za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao ljetnje, ivanjdansko, niti onako toplo grije.
 
Pletenjem vijenaca želi se reći da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke (sredina ljeta), i da se tim vijencima priroda ovjenčava.
 
Ti vijenci ujedno podsjećaju i mlade da razmišljaju o svadbenim vijencima. Djevojke u vijence stave crvenu ružu.
 
Misli se da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se sunce tri puta zaustavi tog dana. Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu venci, koje se čuva u kući kao lek protiv raznih bolesti.
 
Danas berite sljedeće biljke:

Mnogi ruski travari još uvek skupljaju bilje baš u noć uoči Ivanjdana. Veruje se da ivanjske trave posjeduju nevjerovatnu ljekovitu pa čak i magičnu moć.
 
Uberite pelin i koprivu

Posebno popularna je biljka Ivan-da-Marija, odnosno šumska urodica koja utiče na plodnost. Od nje su pravili čajeve za nerotkinje i dodavali je u sijeno za krave. Danas se Ivan-da-Marija koristi u liječenju srčanih oboljenja, hipertenzije, nevralgije, epilepsije i bolesti želudačno-crevnog trakta.
 
Kopriva štiti od vradžbina i liječi mnoge bolesti.
 
Obavezno su sakupljali i pelin. Naši su preci verovali da čuva kuću od nesreće, a ljude – od bolesti. Savremeni lekari potvrđuju: pelin ubija parazite, poboljšava probavu i cirkulaciju, suzbija temperaturu, olakšava grčeve i primjenjuje se kao protivootrovno sredstvo.
 
U nizu ivanjskih trava se takođe izdvaja i kopriva. Ovu biljku su ranije Rusi koristili kao zaštitu od zlih vradžbina. U naše doba koprivu se primenjuju isključivo kao lijek. Fitoterapeuti preporučuju ovu travu kod gastritisa, čira na želucu, pankreatitisa, infekcije bubrega, bronhitisa, radikulitisa i drugih bolesti.
 
Bude se zli duhovi

Vjerovalo se da se ove noći bude zli duhovi, zato u svakom domu ukućani nisu spavali već su sprovodili magične obrede. Deca su u međuvremenu smišljala razne nestašluke: puštali su stoku iz susedne štale, da ne bi komšija slučajno zaspao postavši plen đavola.Djevojke su od ivanjskog cveća plele vijence pa ih bacale u reku. Ako vijenac plovi daleko – znači, djevojka će imati dug život i srećnu sudbinu. Ako se potopi – očekuje je bijeda i nevolja.

(Blic)