Populizam bez efekta ili stvarna namjera?

Iako je opozicija u RS godinama predlagala usvajanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine, o ovoj temi u Parlamentu Srpske tek će se raspravljati nakon što je nacrt zakona predložio SNSD. Dok iz vladajuće strukture navode da se na taj način želi stati u kraj korupciji i sivoj ekonomiji, iz opozicionih redova ističu da je riječ o populizmu. 

Republika Srpska 20.06.2021 | 19:45

Populistički potez bez efekta ili stvarna namjera da se institucije obračunaju sa pojedincima koji su imovinu stekli na sumnjiv način? Odgovor je u Zakonu o utvrđivanju porijekla imovine koji će se nakon decenije insitiranja konačno naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske. 

SNSD-ovim nacrtom zakona predviđena je kontrola odnosa ličnih primanja i imovine. Tačnije - fizičko lice biće predmet provjere ako je u tri godine steklo imovinu čija vrijednost premašuje 300 hiljada maraka. U nacrtu zakona se uvodi i porez na imovinu za koju se ne može dokazati porijeklo i iznosi tri četvrtine njene vrijednosti. 

„O ovom zakonu se dugo priča. On ima dvije komponente. Najvažnija jeste  neka potreba za iskorjenjivanjem korupcije i sive ekonomije. Takođe, da kod ljudi razvijemo svijest o plaćanju poreza“, navodi šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Igor Žunić.

U redovima opozicije odavno su se mogle čuti kritike, posebno ako se u obzir uzme činjenjica da je SDS više puta predlagao usvajanje Zakona o ispitivanju porijekla imovine.

Međutim, nikada nije prihvaćen u Parlamentu Srpske. Predlagali su da se ispitivanje porijekla imovine vrši unazad, retroaktivno sve do 1992. godine. Važno je, kažu, i da se formira komisija koja bi kontrolisala provođenje zakona. Komentarišući SNSD-ovu verziju zakona, u opoziciji naglašavaju da su uočene mnoge nelogičnosti zbog čega će amandmanski djelovati na nju.  

„Ono što je u ovom zakonu prilično diskutabilno je vrijeme stupanja na snagu ovog zakona. U nacrtu se kaže da će zakon da stupiti na snagu odnosno da se primjenjuje godinu dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku. Postavlja se pitanje kad je to, koji je to vremenski period“, ističe poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ivanka Marković. 

„Ako SNSD ostane poslije 2022. godine na vlasti taj zakon se vjerovatno nikad neće ni objaviti. Svaka ozbiljna vlast da želi da to zakonom riješi ona bi tačno precizirala rokove“, navodi šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS Duško Ivić.

U opozicionim redovima ističu da pod lupom treba biti i imovina ne samo u Republici Srpskoj, već i ona u inostrastvu. Mišljenja su da su pojedini putem of šor kompanija izvlačili čak i milijarde maraka. Ističu i da je predloženi nacrt zakona namješten prema parametrima SNSD-a. 

„Ovaj način koji predlaže SNSD da se usvoji taj Zakon o porijeklu imovine je samo pokušaj da kriminalci koji su opljačkali ovu državu, stekli ogroman kapital da ga sada legalizuju i kažu imam 100 miliona, a imao sam platu tri hiljade maraka i imam 30 stanova sad ću platiti porez državi 10, 15, 17, nebitno koliko procenata, vratiću joj 20, a meni će ostati 80 miliona regularno, dakle to je pokušaj SNSD da legalizuje pljačku države“, navodi poslanik u Klubu SDS-a u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović. 

Politički analitičar Tanja Topić ističe da se iza svega krije populizam, zbog čega ne vjeruje u iskrene namjere predlagača. 

„Ovdje se želi poslati poruka da se nastoji obračunati sa mangupima, kriminalcima u sopstvenim redovima, što pokazuje populističku volju i dodvoravanje građanjima neposredno pred izbore“, ističe politički analitičar Tanja Topić.

Ako se Nacrt zakona posmatra iz ekonomskog ugla mogu se, ističu ekonomisti, uočiti pojedine manjkavosti. Problem predstavlja siva ekonomija i plaćanje u gotovini, odnosno kešu.

„Sav taj gotov novac koji je nelegalno stvoren ne može biti predmet kontrole, jer ga jednostavno nema nigdje i sve to neće biti moguće otkriti niti oporezovati sa ovim što se priča“, kaže ekonomista Predrag Duduković. 

Teret dokazivanja uvećanja imovine u odnosu na prijavljene prihode fizičkih lica biće na Poreskoj upravi, dok je na fizičkom licu teret dokazivanja načina sticanja imovine i to u dijelu u kome uvećanje njegove imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima. 

Ovo je jedan od razloga zbog kojih će građani pričekati na efekte jer je potrebno obučiti kadrove u Poreskoj upravi, a za to će trebati i vremena i novca. Za provođenje zakona potrebno je izdvojiti skoro milion maraka iz budžeta i to za ljudske resurse, materijalno tehničku opremljenost i informacione tehnologije.

(BN)