Hiljade otkaza za konobare, kuvare, sobarice

Ugostiteljstvo i turizam su sektori najteže pogođeni korona krizom, ali niko nema pouzdane i potpune podatke o tome koliko je konobara, kuvara, recepcionera i sobarica u BiH, od marta prošle godine ostalo bez posla.

Bosna i Hercegovina 19.06.2021 | 20:03

Hiljade radnika u ovoj branši su za sistem nevidljivi, jer su i prije pandemije radili na crno. 

Uz to, pojedine korona mjere svjedoče da su funkcionerima na vlasti često preči interesi odabranih biznismena, nego spasavanje radnih mjesta.

Na to je ukazalo i Udruženje sarajevskih ugostitelja, tvrdeći da ih je i kantonalna i federalna vlada, usred krize, ostavila na cjedilu.

– Pomoć za uplatu doprinosa i isplatu minimalnih plata konkursima je ponuđena svim branšama, osim ugostiteljima. Iz federalnog budžeta je podijeljeno 30 miliona KM, i to netransparentno i po čudnim kriterijumim. Neki hoteli i agencije, koji nemaju ni dva zaposlena, dobijali su i do pola miliona maraka, a mi ništa, iako ugostitelji pune budžet i zapošljavaju najviše radnika – tvrdi potpredsjednik ovog udruženja Amar Trbović.

Kada je proljetos uveden novi lokdaun, Trbović, koji je vlasnik dva lokala u Sarajevu, stavio je ključ u bravu i otpustio sve radnike.

– Dugo sam se borio, vjerovao državi, čak sam planirao povećati broj zaposlenih, ali ove godine nisam dobio ni marke za plate i doprinose. Jednostavno, nisam imao kud – kaže Trbović za Srpskainfo.

Dodaje da je nedavno vratio radnike i obnovio posao, nadajući se „kakvoj takvoj ljetnjoj sezoni“. 

Propao posao sa krofnama

Profesor kulinarstva, Predrag Tošić, nije se mogao izboriti sa izazovima krize.

Sa puno entuzijazma i pozamašnim kreditom on je, zajedno sa suprugom, pokrenuo mali porodični biznis za proizvodnju krofni.

Zbog korone Tošići su još prošlog proljeća otpustili troje, od ukupno devetoro zaposlenih. Ni ove godine nije im krenulo na bolje, pa su na kraju morali otpustiti i sami sebe i zatvoriti radnju.

– U korona krizi je teško opstati, pogotovo jer su i pekare i prodavnice počele prodavati krofne, a narod je osiromašio, pa štedi svaku marku – kaže Tošić.

Prijavljeni na pola radnog vremena

Često su ugostiteljski i turistički radnici prijavljeni na pola radnog vremena, iako u stvarnosti rade po osam, 10 ili čak 12 sati.

Tako „na banku“ dobiju pola minimalca, što u Srpskoj iznosi 260, a u Federaciji BiH 203 KM. Dio koji bi trebalo da dobiju „na ruke“ kasni, ili se mjesecima ne isplaćuje.

– Tako je bilo i prije korone, sad je još gore. Ugovore potpisujemo svaki mjesec, znači uvijek nam otkaz visi nad glavom – kaže mladi konobar zaposlen u kafiću u jednom malom mjestu na istoku Republike Srpske.

Svadbeni saloni su bili zatvoreni mjesecima, a u svakom od njih vikednom radilo je najmanje desetak radnika, kojima su ti povremeni poslovi bili jedina šansa da zarade koju marku, kako bi preživjeli.

Ipak, niko u BiH ne zna koliko je tačno radnika u oblasti turizma i ugostiteljstva ostalo bez posla ili bez povremenih radnih angažmana.

Zvanične statistike su parcijalne, pogotovo što u ovoj branši radi veliki broj „nevidljivih“ radnika, koji nisu prijavljeni i nema ih ni u jednoj evidenciji.

Jasne podatke nemaju ni sindikati, jer u ovoj branši radnici najčešće nisu sindikalno organizovani.

Izgubljeno 20.000 radnih mjesta

– Ekonomski eksperti procjenjuju da je zbog kovid krize u BiH izgubljeno najmanje 20.000 radnih mjesta. Vjerujem da su među otpuštenima najbrojniji upravo radnici u ugostiteljstvu i turizmu – smatra Mersiha Beširović.

U Republici Srpskoj udruženja i sindikati procjenjuju da je bez posla u od marta prošle godine ostao oko 2.000 ugostiteja i turističkih radnika.

Mada BiH nije neka turistička sila, značajan broj građana zarađuje hljeb upravo u ugostiteljskom i turističkom sektoru.

Prema Agenciji za statistiku BiH, uoči korona krize u ovoj branši je, zvanično, bilo zaposleno više od 43.000 radnika.

Doda li se tome „siva brojka“, odnosno armija konobara, kuvara i pomoćnih radnika koji rade na crno ili obavljaju povremene poslove, te seoska domaćinstva i porodice koje izdaju apartmane, procjenjuje se da je broj onih koji su, do marta prošle godine, živjeli od turizma i ugostiteljstva bio bar duplo veći.

Kada je u pitanju samo broj zvanično zaposlenih, dakle prijavljenih radnika, za godinu dana, od marta 2020. do marta 2021.  u BiH u ovoj branši je, prema Agenciji za statistiku, izgubljeno oko 7.700 radnih mjesta.

Sindiklaci, međutim, tvrde da je u stvarnom životu situacija mnogo gora, jer su se prvi na „na odstrelu“ našli neprijavljeni radnici, a zatim oni koji su radili na određeno.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS, tvrdi da je paradoksalno što su upravo poslodavci, koji nisu prijavljivali radnike, često bili najglasniji kada su se našli u problemu zbog korona pandemije. 

(Srpskainfo)