Građani plaćaju visoku cijenu vlasti, neznanje nije slučajno

Ekonomista i bivši ambasador u Briselu Draško Aćimović u medijima je još početkom aprila najavio da će BiH dobiti kredit od MMF u SDR u iznosu preko 500 miliona KM i upravo je to potvrđeno.

Republika Srpska 13.06.2021 | 10:13

Odobrena je suma od 585 miliona KM. Predsjednik Vlade RS Radovan Višković rekao je da je MMF spreman da bez ikakvih početnih uslova već u septembru Bosni i Hercegovini da 300 miliona evra.

"Nažalost, vlasti to do neki dan nisu ni znale, jer se po običaju bave samo posljedicama, a ne uzrokom. Onda su dali još niz nezrelih, besmislenih izjava, da pokažu da neznanje nije slučajno", kaže Aćimović za Srpskainfo.

Podsjeća da je savjetovao i da se uzmu velike količine nafte kada je 20.4.2020. godine dijeljena besplatno, jer proizvođači nisu imali gdje da je skladište zbog krize u svijetu.

"Mi smo imali mogućnost da popunimo državne rezerve i da podijelimo naftu ljudima, kao pomoć u pandemiji, ali tu vlast nije imala lični interes i to je bilo ignorisano. Zato građani sada plaćaju ovakvu visoku cijenu", tvrdi Aćimović.

Šta je to SDR?

On objašnjava da SDR  ima u prvom redu ulogu obračunske jedinice unutar MMF, ali i nekih drugih međunarodnih organizacija. Alocira se državama članicama prema njihovim kvotama u MMF-u.

Ukupno alocirani iznos SDR-a predstavlja potencijalna potraživanja prema valutama država članica MMF, koje držatelji SDR-a mogu aktivirati bilo slobodnim dogovorom s ostalim članicama ili pak tako da države sa snažnim vanjskim pozicijama po nalogu MMF kupe SDR-ove od članica sa slabijim vanjskim pozicijama ustupajući im protuvrijednost u konvertibilnoj valuti.

Vrijednost SDR-a nakon propasti zlatno-deviznoga standarda počela se određivati omjerom prema korpi vodećih svjetskih valuta. BiH je dobila iz svoje kvote tih 585 miliona na osnovu toga što je donesena odluka još u aprilu da se poveća kvota za sve zemlje dva puta.

"Ovo nije ni klasični „stand by“ aranžman koji se pravi za kredite sa MMF u kojima zemlja treba da ispuni neke od reformskih odluka važnih za državu kojoj se kredit odobrava ( za svaku državu drugačije) i ovo nije kredit takozvane “brze pomoći” bez uslova, koji je BiH dobila na početku pandemije u iznosu od 330 miliona evra i koji je trebao ciljano biti potrošen na zdravstveni sistem u vrijeme pandemije", objašnjava Aćimović.

Napominje da predstavnici vlasti nisu  pokazali međunarodnim kreditorima da su sredstva brzog kredita utrošenog za zdravstvo završili u zdravstvu.

"Velikim aferama i enormnim kriminalom na račun zdravlja građana pokazali su da im se ne može vjerovati niti u budućnosti računati na njih", izjavio je Aćimović za Srpskainfo.

Međutim, dodaje on, ovaj SDR kredit nije povezan s tim problemima i njega svaka zemlja dobija automatski, da posluži za stabilnost Centralne banke.

"Ako CB odluči da ima dovoljnu visinu stabilnosti, ona može nekoj od zemalja taj kredit dati kao garanciju i kroz npr. protivvrijednost u evrima iskoristiti ga ciljano za nabavku vakcina, opreme za zdravstvo, poboljšanje zdravstvenog sektora i drugo, jer su zato sredstva i uduplana da se pomogne državama u pandemiji", kaže Aćimović.

Kriminal i korupcija

Vlasti u BiH tražile su trogodišnji prošireni aranžman (Extended Fund Facility—EFF) u vrijednosti od blizu 1,5 milijardi KM.

Aćimović ističe da veliki kredit koji vlast želi da dobije u iznosu od 1,5 milijardi KM zahtijeva reforme koje su vazne za suzbijanje kriminala i korupcije ( BiH je po zvaničnoj statistici druga u Evropi po kriminalu i korupciji) i sigurno neće biti odobren bez uslova.

"Uskoro će se neki od ljudi koji su povezani s kriminalom u javnim nabavkama naći na crnoj listi Amerike i ako se primjeni kauza Magnitski, po kojoj se trenutno sankcionišu u Bugarskoj biznismeni, onda će neki od biznismena bliskih vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ostati bez nezakonito stečene imovine i biti procesuirani. Očekuje se da će se neki pojaviti kao zaštićeni svjedoci protiv političara koji su bili organizatori kriminalnih radnji. Kriminal i korupcija su glavne teme kada se priča o političarima u BiH bilo gdje u svjetskim institucijama i svima je jasno da je njihov lažni “naciopatriotizam” poslužio za pljačku BiH u nevjerovatnim razmjerama", zaključio je Aćimović.

(Srpskainfo)