Zbog poreskih prevara BiH na "sivoj listi" EU

BiH se našla na “sivoj listi” Evropske unije jer svoje zakonodavstvo još nije uskladila po pitanju borbe protiv poreskih prevara.

Republika Srpska 31.05.2021 | 19:42

BiH je među 44 države koje su se obavezale da će se uskladiti s EU po pitanju borbe protiv poreskih prevara, ali to još nije urađeno. Na listi su i Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Hong Kong, Švicarska, Turska…

Evropska unija objavila je i popis 17 zemalja koje smatra poreskim oazama, odnosno “crnu listu” nekooperativnih jurisdikcija u smislu poreskih prevara. To su Američka Samoa, Bahrein, Barbados, Grenada, Guam, Južna Koreja, Makau, Maršalovi Otoci, Mongolija, Namibija, Palau, Panama, Sveta Lucija, Samoa, Trinidad i Tobago, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Ekonomista Admir Čavalić kaže da BiH, prema drugim kriterijima, kao što su porez na kapital i nekretnine, vjerovatno suštinski i spada u red poreskih oaza.

– Međutim, kada je riječ o kooperativnosti, onda smo na “sivoj listi”. To nužno ne mora značiti nešto loše za manju zemlju poput BiH, razumijevajući da je riječ o modelu koji ima za cilj da ograniči neželjeni transfer kapitala iz razvijenijih zemlja, prije svega EU. Ono što BiH sputava u ostvarivanju benefita poreske oaze jeste visoka stopa političkog i pravnog rizika ili, bolje reći, neizvjesnosti – smatra Čavalić.

Dodaje da druge zemlje, odnosno poreske oaze, “ubiru kajmak”, ako se to može tako nazvati.

– S druge strane, “siva lista”, odnosno finansijski odnosi s EU, konkretnije njihova ocjena, imaju negativan efekt na ukupni finansijski sistem BiH, možda najvidljivije pri troškovima finansijskih transakcija prema vani, administrativnim problemima… To je bitno za BiH, prije svega, zbog odnosa s dijasporom, ali i izvozne perspektive ekonomije BiH – naglašava Čavalić.

Ekonomista Igor Gavran ističe da je veoma zabrinjavajuće što se BiH ponovo nalazi na međunarodnim „sivim listama“, bilo da je riječ o pranju novca ili poreskim prevarama, jer to dodatno umanjuje ionako veoma lošu reputaciju BiH u svijetu i odvraća ulagače.

– To govori i o potpunoj inertnosti vlasti i odsustvu volje ili sposobnosti da usklade sistem sa zahtjevnim standardima EU, što BiH može odvesti i na „crnu listu“ – zaključio je Gavran.

(Avaz)