Zakon o PDV-u za igre na sreću otvara put crnom tržištu

Često se u javnosti manipuliše time da prihod priređivača predstavlja čitavu dobit, a zapravo je profit od cijele uplate svega oko 8 odsto, dakle nekoliko desetina puta manji od onog koji se iznosi u medijima. A, najavljuje se povećanje poreza od oko 150 miliona KM

Bosna i Hercegovina 25.05.2021 | 15:20

Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je da po hitnom postupku razmatra prijedlog SDA o izmjenama Zakona o PDV-u, jer je on u potpunoj suprotnosti sa evropskim regulativama, koje jasno govore da igre na sreću ne mogu biti u sistemu PDV-a.

SDA tvrdi da bi usvajanje ovog prijedloga donijelo još oko 150 miliona KM u budžet, a zapravo je nemoguće da se očekuje bilo kakva dobit za budžet, jer bi milioni otišli na crno tržište i igre bi se prebacile na strane sajtove za klađenje. 

Takođe, govori se o “milionskom profitu” priređivača i iznose se potpuno netačne informacije da je samo u 2019. prihod bio basnoslovnih 250 miliona KM?! To je potpuno obmanjivanje javnosti, jer se stvara slika da je prihod kompanija iz ove industrije isto što i zarada… 

Često se u javnosti manipuliše time da prihod predstavlja čitavu dobit, a zapravo je profit priređivača od cijele uplate svega oko 8 odsto, dakle nekoliko desetina puta manji od onog koji se iznosi u medijima. 

Ukupan neto profit SVIH priređivača igara na sreću u Federaciji je u 2020. iznosio 51.247.827 KM, što je i mnogo manje u odnosu na prethodne dvije godine:

2018. – 81.095.300 KM
2019. – 69.288.845 KM

Ovaj prijedlog o izmjenama Zakona o PDV-u već su osudili mnogi ekonomski analitičari, navodeći da smatraju kako on služi samo u svrhu političkih prepucavanja, a ne realne procjene, jer je potpuno bespredmetna rasprava o tome da bude uveden PDV i za ovu djelatnost.

Direktiva EU (2006/112/EZ) od 28.11.2006. o zajedničkom sistemu poreza na dodanu vrijednost u članu 135. i članu 136. jasno iskazuju koje transakcije ne mogu biti u sistemu PDV-a: osiguranje, krediti, bankarske garancije, dionice, vrijednosni papiri, fondovi, poštanske marke, klađenja, itd, iz prostog razloga jer je nemoguće odrediti dodatnu vrijednost. 

Ovakvi brzopleti i nepromišljeni potezi mogu da ugroze čitavu industriju koja obezbijeđuje ekonomsku stabilnost i 5.000 radnih mjesta i sasvim je dobro regulisana postojećim zakonima.

Priređivači godišnje uplaćuju milionske iznose u državni i budžete lokalnih samouprava, a plaćaju i PDV na robe i usluge koje uzimaju od dobavljača – samo prošle godine čak 15 miliona KM. Priređivači su uplatili i 100 miliona KM za poreze na uplate, dobitke, doprinose i ostala javna davanja…

(BN)