Prazne učionice: Sve manje đaka u Republici Srpskoj

“Ja sam Aleksa Mićić. Idem u OŠ “Dositej Obradović” u  Srednjim Zagonima. Jedini sam u trećem razredu. Volio bih da imam još jednog drugara koji bi išao sa mnom u razred”, kaže ovaj dječak.

Republika Srpska 12.05.2021 | 16:39

I dok se razgovara o povećanju plata u prosvjeti, školske klupe su sve praznije. A tamo gdje nema žamora djece, nema ni života.

“Ja sam Aleksa Mićić. Idem u Osnovnoj školi “Dositej Obradović” u  Srednjim Zagonima. Jedini sam u trećem razredu. Volio bih da imam još jednog drugara koji bi išao sa mnom u razred”, kaže ovaj dječak.

Područnu školu u Srednjim Zagonima pohađa svega devet učenika, raspoređeni u kombinovana odjeljenja. Prvačića nema.

“U ovom kombinovanom odjeljenju imamo samo četiri učenika. Samo jednog učenika u trećem razredu i tri učenika u  petom razredu”, kaže učiteljica Milica Stojanović.

Školske klupe širom Republike Srpske sve su praznije. Iz godine u godinu, višak je slobodnih stolica na koje nema ko da sjedne.

Područna škola “Ćirilo i Metodije” u Banjici ima ukupno 13 đaka.

“Radim u kombinovanom odjeljenju od samog početka, s obzirom na to da broj đaka iz godine u godinu pada. U mom odjeljenju kombinovani su drugi, treći i četvrti razred, a kod koleginice prvi i peti”, kaže učitelj Dejan Obrenović.

“Inače kompletno cijela škola sa svojom područnom je prije 15 godina imala 500 učenika, sada ima 220. Ovo sve govori koliko je zaista nagli pad broja djece u selima”, kaže direktor OŠ „Ćirilo i Metodije" u Glavičicama kod Bijeljine, Nada Mitrović.

Oko 250 prvačića je manje upisano u školskoj 2020/2021. godini u odnosu na godinu ranije.
U čak 92 područna odjeljenja osnovnih škola u Srpskoj, nije upisan nijedan prvačić. A da je situacija zabrinjavajuća potvrđuje i podatak da su tri centralne škole u prvi razred upisale svega tri ili četiri đaka.

“Ti primjeri će biti sve rasprostranjeniji. Dva su osnovna razloga. To je smanjeni nivo rađanja čega smo svjedoci posljednjih 15 godina. Drugi problem jeste taj ruralni egzodus, odnosno iseljavanje sa ruralnih područja i koncentracija u nekoliko većih opštinskih, odnosno gradskih centara u Republici Srpskoj”, kaže demograf Aleksandar Čavić.

Taj pad broja đaka u školskim klupama, slika je i prilika stanja u zemlji u kojoj mladi ljudi ne vide budućnost. A čini se da niko ništa i ne preduzima da se situacija promijeni.

“Bez razvoja privrede mladi ljudi će i dalje odlaziti iz Republike Srpske. Tim putevima će hodati samo generacije koji su već na izmaku, a mladi ljudi će hodati ulicama Zapadne Evrope”, kaže Ivanka Marković, član Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i informisanje u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Za tri decenije Srpska izgubila trećinu populacije. Sve nas je manje, a mi sve lakše predajemo drugim zemljama ono najvrednije – mladost čijeg potencijala vlastodršci nisu svjesni.

(BN)