Disciplinske tužbe protiv ključnih ljudi pravosuđa

Kancelarija disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine (VSTS BiH) podnio je disciplinske tužbe protiv Gordane Tadić, glavne tužiteljke Tužilaštva BiH i Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH.

Tužba protiv glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić podnesena je zbog disciplinskih prekršaja “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”, “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta” i “ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili van suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”.

Prva tačka disciplinske tužbe protiv tužene glavne tužiteljke Tužilaštva BiH Gordane Tadić odnosi se na svjesno zanemarivanje obaveze i naloga Savjeta da se predmeti tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Druga tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primijenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka obezbjedi pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Savjeta da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog Zakona.

U pogledu treće tačke, navodi se odnose na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja vezanog za najam stana.

Tužba protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca podnesena je zbog disciplinskih prekršaja “namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi sa prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Savjeta” i “ponašanje u sudu i van suda koje šteti ugledu sudijske funkcije”.

Prva tačka disciplinske tužbe protiv tuženog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca odnosi se na neprimjeren kontakt sa osobom protiv koje se vodi postupak pred sudom kojim rukovodi.

Druga tačka disciplinske tužbe se odnosi na upućivanje komentara neprimjerenog sadržaja kroz komunikaciju sa tužiteljkom koja postupa u predmetu u kojem je tuženi učesnik u postupku.

U pogledu treće tačke radi o namjernom davanju nedovoljne informacije VSTV-u o imovini tuženog u inostranstvu, kroz lične finansijske izvještaje dostavljene Savjetu, navode iz UDT-a.

(N1)