Život na kredit: Građani Srpske sve zaduženiji

“Тoliko je težak život  da ljudi više nemaju hljeba da jedu. Na žalost danas i penzioneri dižu kredite kako bi se prehranili”, kažu građani Bijeljine.

Republika Srpska 21.03.2021 | 21:11

Život bez kredita u Republici Srpskoj danas je gotovo nezamisliv. Građani, zbog niskih primanja, sve više postaju konzumenti potrošačkih kredita, koji zadaju glavobolju zaduženima oko redovne isplate duga, a vrlo često budu uzrok I porodičnih problema. 

Da bi omogućili pristojan život, većina građana u Srpskoj svjesno ulazi u kredit. Za mnoge je to omča oko vrata, ali vrlo često i  jedini izlaz iz mnogobrojnih problema.

“Тoliko je težak život  da ljudi više nemaju hljeba da jedu. Na žalost danas i penzioneri dižu kredite kako bi se prehranili”, kažu građani Bijeljine. Ima i onih koji kažu da je kredit velika muka, jer posla je sve manje. U neka srećnija vremena, ljudi su dizali kredite kako bi napravili kuću, danas nemaju od čega je popraviti, a sa malim primanjima teško se odlučuju na kredit. 

U tom raskoraku između prihoda i troškova života koji neprestano rastu, građani su mahom opterećeni potrošačkim kreditima. Računica ekonomskih stručnjaka pokazuje da zaduženost našeg stanovništva po osobi iznosi od 2.500 do 3.000 maraka.

“Lako se u proces zaduženja, ali se teško izlazi”, kaže prof.dr Milenko Stanić. On smatra da veći broj građana uzeti kredit troše samo jednom, dok njegova otplata iziskuje ponovo zaduživanje. Prema mišljenju Stanića problem su niska primanja, veliki troškovi života, visoke kamatne stope sa iznad 5 odsto, što prouzrokuje vraćanje kredita do kraja života.

Iako je kredit jedan vid dužničkog ropstva, istovremeno je I prilika za kapitalnu investiciju, ukoliko se pametno iskoristi,  smatraju ekonomski eksperti. 

“Dobri krediti su oni krediti koje plasirate ili u privrednu aktivnost ili u stambenu izgradnju, jer će njihova vrijednost rasti”, tvrdi profesor Stanić. Međutim, ako je kredit plasiran u potrošačku robu, to je onda loš kredit, koji su u Srpskoj zastupljeni u čak 70 odsto slučajeva, objašnjava Stanić.

Za sociologe u začaranom krugu, u kojem se ljudi zadužuju, a onda I vraćaju pozajmicu, najvažnije je sačuvati zdrav razum…

“Dužničko ropstvo stvara u porodici ali i kod pojedinaca, naročito među bračnim partnerima određene tenzije I pritiske, i taj način trošenja novca, kojeg je sve manje, postaje ključno pitanje određenih mimoilaženja, što može da dovede i do tragičnog ishoda”, objašnjava sociolog Vladimir Vasić.

S obzirom na to da životni standard u Srpskoj sve je niži iz godine u godinu, skoro sve građane očekuje neminovni scenario neprestanog zaduživanja…

(BN)