Izbori po starim pravilima i 2022. godine?

Razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH po svemu sudeći nastaviće se kroz interresornu radnu grupu koja tek treba da bude formirana pod okriljem parlamenta BiH, što će sasvim sigurno usporiti taj proces i veliko je pitanje da li će izbori 2022. godine biti održani po novim pravilima.

Bosna i Hercegovina 16.03.2021 | 09:31

U ovom trenutku na izmjenama Izbornog zakona BiH insistiraju predstavnici hrvatskog naroda, koji prije 2022. godine žele da obezbijede da sami sebi izaberu člana Predsjedništva BiH, ali i Klub Hrvata u Domu naroda parlamenata FBiH i BiH.

S druge strane, predstavnici bošnjačkog naroda nisu zainteresovani za izmjene u smjeru koji traže Hrvati, insistirajući na tome da se prije toga izmijeni Ustav BiH, ali da se sve prebaci na parlament BiH i interresornu radnu grupu koja bi bila formirana jer tako traže predstavnici međunarodne zajednice.

"Čim se formiraju radne grupe znamo čemu to vodi - da se posao nikad ne završi. Predstavnici međunarodne zajednice kasno su shvatili da su se balkanizirali i proces odlučivanja sa domaćim vladarima iz institucija izmjestili u kafane. Bitno je da se taj proces iz kafane vrati u institucije, ali međunarodna zajednica zaboravlja da u godini pred izbore život u BiH stane", rekla je Tanja Topić, politička analitičarka, dodajući da ne znači da će proces biti brži ukoliko se prebaci u parlament BiH.

Inače, još nije donesena ni odluka o formiranju interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona u BiH, što je posao koji može trajati mjesecima, a ako uzmemo u obzir da se u godini izbora ne mogu mijenjati izborna pravila nije teško zaključiti da će se i u 2022. godini izbori održati po starim pravilima.

Posljednja interresorna radna grupa koja se bavila izmjenama Izbornog zakona, i to daleko lakšim nego što se traži sada, formirana je 2015. godine, a posao je završila tek krajem 2017.

Ono što je još jedan problem jeste i to što međunarodna zajednica, a i Bošnjaci insistiraju na tome da u interresornoj radnoj grupi učestvuju predstavnici Centralne izborne komisije, a o čemu partije koje okupljaju Srbe i Hrvate neće ni da čuju jer smatraju da su pojedini članovi Centralne izborne komisije BiH izabrani nelegalno i po političkoj pripadnosti.

Kakvo je stanje na relaciji politika - Centralna izborna komisija BiH možda najbolje pokazuje reakcija Hrvatskog narodnog sabora (HNS), organizacije koja okuplja sve hrvatske stranke u BiH, na mišljenje Suada Arnautovića, člana Centralne izborne komisije BiH.

"Arnautović zloupotrebljava svoju poziciju člana CIK-a u svrhu promovisanja unutarstranačke bošnjačke politike. Pokušaj naučne analize koju Arnautović prilaže u svom članku je jeftin pokušaj manipulacije, osobite sudskim odlukama, dominantno onih Međunarodnog suda za ljudska prava", navedeno je u saopštenju HNS-a.

Između ostalog, Arnautović u svom autorskom tekstu predlaže prvo izmjenu Ustava BiH, i to na način obrazovanja jednodomnog "bosanskohercegovačkog parlamenta" sa 120 poslanika, koji bi bio ogledalo društva, zatim uvođenje jednog predsjednika koji bi se birao na cijeloj teritoriji države po principu "jedan čovjek - jedan glas".

Podsjećanja radi, razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH prvobitno su počeli na nivou lidera političkih partija, odnosno HDZ-a i SDA. Te izmjene Izbornog zakona BiH u smjeru da jedan narod drugom ne može birati predstavnike kao što je sada slučaj dogovorene su neposredno pred održavanje izbora u Mostaru, a u paketu s izborima u toj lokalnoj zajednici.

Nakon posljednjih razgovora delegacija HDZ - SDA, koje su predvodili Dragan Čović i Bakir Izetbegović, lideri ovih stranaka, načelno je dogovoreno da se sve vrati pod okrilje parlamenta BiH, odnosno da se formira interresorna radna grupa.

(Nezavisne)