Korupcija veća od prosjeka EU u zemljama regiona

Studija „Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Evrope“ koju je sproveo Centar za politike i upravljanje u junu 2019. godine, pokazao je da prosjek rasprostranjenosti sive ekonomije u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori premašuje prosjek Evropske unije, i to za više od 10 %.

Bosna i Hercegovina 01.03.2021 | 16:33
Korupcija veća od prosjeka EU u zemljama regiona

Studija „Istraživanje neformalne ekonomije u četiri države jugoistočne Evrope“ koju je sproveo Centar za politike i upravljanje u junu 2019. godine, pokazao je da prosjek rasprostranjenosti sive ekonomije u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori premašuje prosjek Evropske unije, i to za više od 10 %.

Zbog čega je to tako?

Kako spriječiti sivu ekonomiju kod nas?

Učešće sive ekonomije u BDP zemalja Evropske unije, iznosi u prosjeku 17,9 %.

U četiri zemlje Balkana, među kojima je i BiH, rasprostranjenost neformalne ekonomije je oko 30 % BDP-a. To pokazuju rezultati sprovedeni na analizi i stavovima prema kvalitetu institucija, nivou oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, te pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji.

„Siva ekonomija negativno utiče na prikupljanje javnih prihoda te tako i na kvalitet i dostupnost javnih usluga, odnosno dolazi do smanjenja budžetskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se finansiraju iz poreza.“, navodi se između ostalog u studiji Centra za politike i upravljanje.

Prema navedenom istraživanju, 18,2 % građana BiH poznaje bar jednu osobu koja ima učešća u neformalnom radu. Ista studija navodi da je čak 29 % onih koji potencijalno rade na „crno“, odnosno bez ugovora, a 63,4 % na djelimično neprijavljenom radu.

Takođe, veliki dio radnika u sivoj ekonomiji zarađuje do 300 evra (manje od 600 KM) neprijavljenih sredstava mjesečno. Takvih je prema analizi čak 41,2 %.

Ekonomisti ističu da su najočitiji primjeri sive ekonomije neizdavanje računa, neprijavljen rad ili isplate plata u gotovom. 

„Kada govorimo zašto je to tako, prevashodno nismo razvili svijest da onog momenta kada radimo nešto tako, jedan dio tih novčanih sredstava koji se iz te kupovine, te aktivnosti ili kad govorimo o onom dijelu koji je vezan za isplatu naknada za rad, a nije legalan, on odlazi negdje gdje se neće vratiti društvu i gdje društvo neće imati benefit od toga.“, kaže Aleksandar Ljuboja.

Iz poslovne zajednice su svjesni da se država mora ozbiljnije uključiti kada je u pitanju rasprostranjenost neformalnog rada. Međutim:

„Nije sve do države i poslodavaca, ima tu i do građana. Nema sive ekonomije bez građana koji će kupiti robu bez računa, bez radnika koji će raditi neprijavljeni, tako da je to u principu zajednički problem i poslodavaca i države i građana.“, poručuje predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

- Jedno od rješenja za suzbijanje sive ekonomije je redefinisanje fiskalne politike na način da se naprave veći obuhvati za poreze i doprinose, kažu stručnjaci.

„Što bi smanjilo izdatke privrednicima, privrednici bi imali veću likvidnost, plate bi bile veće, potrošnja veća. Automatski tome, direktni i indirektni porezi bi rasli, jer bi potrošnja rasla.“, pojašnjava ekonomista Aleksandar Ljuboja.

On ističe da se treba pojačati kontrola rada inspekcijskih i carinskih organa prilikom distribucije robe. A upravo radom inspekcije nisu zadovoljni ni građani. Skoro polovina anketiranih (49,6 %) smatra da inspektori ne rade dovoljno na otkrivanju neformalnog rada, a čak 56,8 % građana vjeruje da su sankcije blage ili zanemarive. Istovremeno, prema studiji Centra za politike i upravljanje, više od petine građana BiH (23 %) opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa. 

BN TV

Komentari / 7

Ostavite komentar
Name

Vatrogasna.

01.03.2021 17:33

Ne smijemo biti gorivo za korupciju. Korupcija daje besmislicu radu, ustvari posreduje bolestima srca, to jest infarkt.

ODGOVORITE
Name

ljubomir

01.03.2021 18:41

pa staje to samo toliko toje malo

Name

Ministar

01.03.2021 19:59

Sve ima svoj uzrok. Gradjane racun ne zanima jer placanjem veceg poreza nece dobiti bolje skole, puteve i slicno. Svi smo svjesni da ce se taj porez preliti u plate novih partijskih poslusnika ili u privatne dzepove pojedinaca. Sigurno nece u puteve, skole i bolnice. Da se napravi sistem javnih nabavki koji nece favorizovati prointer i slicne, zaposljavati sina od zeljke i slicnih u elektroprenosu, ljudi bi uzimali racun. Ovako nama nije bitno da li ce novac da zadrzi vlasnik trgovine ili prointer. To nama ne igra ulogu. A rad na crno se moze iskorijeniti za mjesec dana, samo treba rijesiti korupciju u inspektoratu. Cak i mtel zaposljava na crno zloupotrebom kaba. Kab je zamisljen kao zadruga u kojoj studenti mogu da zarade dnevnicu na sezonskim poslovima i na taj rad nema poreza. Mtel godinama zaposljava iste ljude preko kaba u call centru, na radna mjesta koja nisu sezonska.Cak se i placanje u kesu na ruke moze iskorijeniti preko noci. Na taj nacin ne placaju doprinose a ljudi zapravo rade na neodredjeno vrijeme a ne sezonski. Naravno inspekcija cuti na tu temu a i mediji ne istrazuju tu manipulaciju. Potrebno je samo uvesti svima jednake poreze i doprinose. Dok su ta davanja izrazena u procentu postojace i interes za isplatom dijela plate u kesu. Da je za svakog radnika isti, fiksno odredjen iznos doprinosa nestao bi interes za kovertom.

Name

Mane

01.03.2021 18:08

Mito i korupcija su način življenja u Bih. Svaka pora društva je korumpirana...

ODGOVORITE
Name

Milko

01.03.2021 18:51

Nema efikasnijeg oruzja za unistenje neke drzave od korupcije. Stranci to znaju i zato su postavili Rudonju koji je sampion lopovluka.

ODGOVORITE
Name

NOVI SAD

01.03.2021 22:02

SAD JE DODIK DOBIO SAVJETNIKA I ON CE MU POMOCI DA RJESI PITANJE KORUPCIJE U REPUBLICI SRPSKOJ????????????????????

Name

Goran

01.03.2021 20:07

Rad na crno je prisutan svugdje,najviše u sektoru usluga. Na sve strane su oglasi iz oblasti usluga,izdavanja,transporta ljudi i robe itd. Inspekcije neće da to sankcionišu i šalju tako poruku onima koji rade legalno da odjave svoje djelatnosti i nastave raditi ali na,,crno'' jer ne mogu drukčije biti konkurentni ovim prvim.

ODGOVORITE