Kupac iz Hrvatske 16 godina čeka oružje nabavljeno u BiH

Duže od deceniju i po firma "Scout d.o.o." čeka isporuku tovara koji je poručila i platila. Poručilac je iz Hrvatske, dobavljač iz susjedne BiH.

Bosna i Hercegovina 26.02.2021 | 09:31
Kupac iz Hrvatske 16 godina čeka oružje nabavljeno u BiH

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine ne zna gdje se nalazi oružje i municija koju ta insititucija treba da isporuči hrvatskoj firmi "Scout d.o.o.", koje je predmet ugovora potpisanog prije 16 godina.

Ova hrvatska kompanija, koja se bavi trgovinom i prometom oružja, kupila je 2003. i 2004. godine neperspektivno naoružanje i municiju od tadašnjih entitetskih ministarstava odbrane.

Rok za isporuku je bio šest mjeseci.

Radi se o zastarjeloj municiji, minsko-eksplozivnim sredstvima i naoružanju čija ukupna vrijednost do danas nije poznata javnosti.

Prve isporuke po ugovorima izvršene su 2004. i 2005. godine.

Kako se došlo dovde?

Nakon završetka rata u BiH (1992.-1995.) bile su tri vojne formacije u BiH - Armija BiH, Vojska Republike Srpske i Hrvatsko vijeće obrane - i dva ministarstva odbrane na nivou entiteta - Republika Srpska i Federacija BiH.

U periodu kada su potpisani pomenuti ugovori trajao je proces provođenja reforme odbrane u BiH, kojim je 2003. godine formirano Ministarstvo odbrane BiH. Entitetska ministarstva odbrane ukinuta su 2006. godine.

Nakon žalbi bh. Ministarstva, Sud BiH je 2018. godine presudio u korist "Scouta", te je naloženo da preostalu robu isporuče kupcu.

Direktor "Scouta" Gordan Peranec za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ne znaju gdje je ostatak naoružanja i zašto im nije predat.

"Ministarstvo je imalo sudski nalog da do 10. januara dostavi informacije gdje i u kojim količinama se nalazi roba radi dalje realizacije izvršenja. To do danas nije dostavljeno, a bez toga Sud ne može nastaviti izvršenje presude. U ovoj fazi čekamo to", ističe Peranec.

Odgovor iz Suda

Iz Suda BiH za RSE su kazali kako nisu u mogućnosti dostaviti sadržaj presude koju je protiv Ministarstva odbrane BiH dobio 'Scout', kao ni rješenje o izvršenju, jer se "radi o predmetu koji je zatvoren za javnost", zbog čega su limitirani da otkrivaju informacije o postupku.

Iz Ministarstva odbrane BiH na pitanje kada će biti isporučen ostatak oružja i municije, koje je predmet ugovora, odgovorili da će "po izvršenju naplate za sredstva koja su predmet predaje, Ministarstvo ista transferirati prema entitetskom porijeklu".

"Napominjemo da predmet ugovora (zaključenih sa prijašnjim entitetskim ministarstvima odbrane) nije bio definisan na način da sadrži zvanične nazive i oznake svih sredstava a kako se presuda oslanja na iste, proizilazi da i sama presuda sadrži isti problem u pogledu označavanja odnosno identifikacije sredstava, te da ista sadrži i nazive koji uopšte nisu bili predmetom ugovora", navodi se u dopisu Ministarstva odbrane BiH.

Dodaju da redovno vrše inspekcije municije kako bi utvrdili njenu ispravnosti ali i da se "ista nakon identifikacije neispravnosti i nestabilnosti uklanja kao opasna po život i imovinu, (uništava po odlukama Predsjedništva BiH)". S tim u vezi se zakljčuje da to za posljedicu i "'odstupanja' u smislu postojanja određenih sredstava koja su navedena u presudi".

Do čega je došlo Tužilaštvo?

Tužilaštvo BIH uporedo vidi istražne radnje zbog sumnji u malverzacije prilikom zaključivanja ugovora i isporuke oružja hrvatskoj kompaniji.

Državna agencije za istrage i zaštitu (SIPA), po nalozima Suda BiH i Tužilaštva BiH, 2019. godine, izvršili su pretrese u Ministarstvu odbrane BiH.

"Istraga se odnosila na postojanje osnova sumnje da su u razdoblju od 22. marta 2010. godine do 22. oktobra 2010. godine, bez saglasnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine, donesene dvije odluke i zaključena četiri aneksa na četiri ugovora o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije, koja su zaključena 2003. i 2004. godine između entitetskih ministarstava obrane i jednog poduzeća iz Republike Hrvatske", navedeno je tada u saopštenju SIPA-e.

Iz Tužilaštva BiH za RSE je potvrđeno da se i dalje radi na ovom predmetu, ali nisu precizirali u kojoj fazi je slučaj i ko su osobe koje se sumnjiče za moguće malverzacije oko realizacije ugovora sa firmom "Scout".

Eksperta za odbrambene tehnologije Berku Zečevića Tužilaštvo BiH angažovalo je kao vještaka u ovoj istrazi.

Uočene razlike između onoga na papiru i na terenu Zečević za RSE kaže da je završio sve analize koje je predao Tužilaštvu na proučavanje, a iz njih se vidi da postoje razlike između stanja na terenu i onoga u knjigama.

"Problematično je šta je isporučeno, šta nije. Zna se specifikacija 2010. i 2011., ali je problematično šta je isporučeno 2004. i 2005. godine. Knjigovodstveno. A zna se, jer su potpisivana različita dokumenta. To što vi znate nešto, ne znači da je istinito. Imate dokumente koji su potpisani. S tim dokumentima se preuzimaju obaveze od Ministarstva odbrane prema 'Scoutu', a kad zagrebete i pitate na osnovu čega je dobijen ovaj podatak, tad nastupa problem. Friziranje podataka", navodi Zečević.

Ugovorom osvjetljavajuće, isporukom bojeve rakete

Kao primjer utvrđenih neregularnosti on navodi prodaju 62 osvjetljavajuće rakete 128 mm M66 koje su bile dio osnovnog ugovora.

"To su stare rakete, nepotrebne Bosni i Hercegovini. Kasnije, u dokumentima Ministarstva odbrane, umjesto tih raketa dat je nalog da se isporuče rakete 128 mm M63 ili M91, koje se lansiraju iz višecijevnih bacača i nose eksplozivne materije, za borbenu upotrebu, dok su ove prve za osvjetljavanje terena. Umjesto 62 rakete, isporučeno je 20.000 raketa i još je ostalo da se isporuči 10.000 raketa. Cijena tih raketa, po tim dokumentima, je 11 maraka", kaže Zečević, te ističe da je prava vrijednost isporučenih raketa deset milina maraka (pet miliona evra).

Poručilac tvrdi da nije kontaktiran

Gordan Peranec, direktor firme "Scout d.o.o." kaže da ih niko nikada iz Tužilaštva BiH nije kontaktirao u vezi sa navodnim malverzacijama i istragama koje se u slučaju spornih ugovora vode u BiH.

"Što je Ministarstvo radilo, nemam pojma. Ne bismo morali ići na sud, koliko nam je pripadalo po ugovorima. Iz nekih članaka u novinama, šta sam ja vidio, čak, se aludira da smo mi dobili previše robe, a vidite koliko je to apsurdno kad mi moramo ići deset godina u spor, i po tim ugovorima, aneksima i čemu već, sto kamiona robe, volumen robe koju su dužni. Sigurno je manji dio ugovora realiziran u odnosu na ugovoreno", tvrdi Peranec, dodajući da tačnu vrijednost, ni on ne zna, jer je prošlo više od deset godina.

"Pretežno je municija, tu je datum proizvodnje vrlo važan, sigurno da vrijedi puno manje nego prije deset godina. Tu smo mi neupitno na gubitku, ali šta god nam Sud dodijeli, mi ćemo preuzeti, izvesti iz Bosne, i gotovo", kaže Peranec.

Neprecizni ugovori

Zečević je pak uvjeren da je najveći problem u tome što na osnovu ugovora iz 2003. i 2004., oružje i municija koji su bili predmet ugovora nisu bili adekvatno definisani, jer nazivi i modeli oružja i municije za prodaju nisu bili precizni.

Zbog toga je, kaže, teško utvrditi šta je do danas predato, a šta nije.

"Ključan problem je u tome što su se sva četiri ugovora bazirala na tome da je roba koja se tada nalazila u skladištima entitetskih vojski trebala biti kupljena u zatečenom stanju – bio tender, vidjeli ste municiju, rekli da kupujete, plaćate toliko", pojašnjava Zečević.

"Kasnije nastaju problemi u isporuci jer je kupac, 'Scout', preko svojih uticaja, birao municiju koja je boljeg kvaliteta i vraćao dio municije koja po njihovom mišljenju nije bila odgovarajućeg kvaliteta. Dešavalo se da dođe municija proizvedena 1989., 1990., godine koja nikad nije trebala biti isporučena 'Scoutu', a ona je isporučena, a ostala je municija proizvedena 1971. godine", dodaje ekspert za odbrambene tehnologije.

Sastanak Tužilaštva BiH i UNODC-a

Iako je Zečević, kako tvrdi, 2020. godine predao svoje izvještaje Tužilaštvu BiH, od tada još ništa nije pokrenuto.

"Od maja, pa do sada to oni kao čitaju, a tužilac koji je to vodio, napustio je slučaj, pa sad vodi slučaj 'Respiratori'. Zatim su imenovali novog tužioca, pa novi sad čita. Zašto se to radi i kako se radi, ja Vam to ne mogu reći", rekao je Zečević.

Kompanija Scout našla se i u izvještaju Amnesty Internationala BiH iz 2006. godine u kojem se navodi da su preko aerodroma u Tuzli (gradu na sjeveroistoku BiH) i Luke Ploče, na jugu Hrvatske, prodavala oružje dobavljeno iz skladišta Ministarstva odbrane Federacije BiH kompanijama koje su ga dalje isporučivale u Irak. Amnesty International tada je tvrdio da se radi o nelegalnim poslovima, jer je Irak u to vrijeme bio pod međunarodnim embargom, na uvoz oružja.

(RSE)

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

Munja

26.02.2021 11:39

To je ispucano u Siriji, Iraku i Libiji, a tamo ne bi došlo bez glavnog svjetskog mahera za naoružavanje "pobunjenika" tamo gdje im vlasti smetaju, oružjem iz starih zaliha trećih država. Pitanje je samo ko je ovdje stavio lovu u džep.

ODGOVORITE