Kome ne odgovara reforma pravosuđa?

Strukturalni dijalog o pravosuđu BiH, počeo je u maju 2011. godine nakon što je Banjaluku posjetila tadašnja visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton. Do danas nije dao nikakve rezultate. Provjerili smo zašto i kome odgovara da ne dođe do reforme pravosuđa?

Ketrin Ešton i Milorad Dodik rame uz rame 2011 godina - godina kada je dogovorena reforma pravosuđa.

''RS i njene institucije mogu biti sigurne da je na najvišem nivou EU spremna da se angažuje i otvori strukturalni dijalog po pitanju rada pravosuđa u BIH'' – izjavio je u maju 2011. godine tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik.  

Ko se u BIH deset godina poslije još sjeća pokušaja strukturalnog dijaloga o pravosuđu? Vjerovatno niko, možda čak temeljno ni sami pregovarači – jer od velike priče, mnogobrojnih sastanaka i optimističnih izjava o napretku u dogovorima, nije ostalo ništa. Od reforme pravosuđa nema ni R!

''Po meni strukturalni dijalog je doživio neuspjeh i fijasko'' – kaže sudija Okružnog suda Banjaluka i profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.

Fijasko koji je, čini se, pokazao da nije ni bilo ozbiljnih namjera da dijalog dovede do rješenja. Ministar pravde RS Anton Kasipović koji je godinama učestvovao u pregovorima danas kaže da je ključ u Zakonu o VSTS-u i pitanju dispciplinske odgovornosti.

''Ključnim pitanjima smatram Zakon o VSTS prije svega u pogledu izbora sudija i nosilaca pravosudnih funkcija takođe i u pitanju disciplinske odgovornosti. Zbog čega to govorim? Zato što mislim da veliki broj ljudi u pravosuđu sjajno radi svoj posao i te ljude treba prepoznati, vidjeti i afirmisati. One koji se eventualno ogriješe o bilo koji propis treba sankcionisati''- kaže za BN TV ministar pravde Anton Kasipović.

O snakcijama i reformama samo slušamo i slušamo. Realizacija ostaje u drugom planu. Odakle onda krenuti i šta podrazumjevaju promjene?

''To podrazumijeva da dođu novi ljudi. Nažalost sa ljudima koji se nalaze u VSTS i sad promjena jednog čovjeka ništa ne znači. Vrlo brzo će se vidjeti da će se taj sistem zamoriti i stati'' – kaže za BN TV advokat Dragan Tolimir.

Jedino što nije stalo i prestalo je uvezanost politike i pravosuđa. Tome svjedoče razne afere. Sudija Okružnog suda Milan Blagojević kaže da je potrebno donijeti tri nova razdvojena Zakona – Zakon o VSTS, visokom tužilačkom savjetu i Kancelariji disciplinskog tužioca.

''I time onemogućiti međusobni uticaj da tužioci putem svojih predstavnika mogu da odlučuju o tome ko će im biti sudije, a da sudije odlučuju ko će im biti tužioci'' – kaže sudija Okružnog suda BL i profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.

Strukturalni dijalog je pokazao da u političkom smislu, a i u pravosudnoj zajednici nema potencijala koji bi se uspješno bavio problemima pravosudnog sistema i strukturalnih reformi. Tim problemima nemo ko ozbiljno da se bavi, jer iskrene reforme podrazumjevaju brisanje politike na izbor sudija i tužilaca. A to trenutno ni jednima ni drugima ne odgovara. 

BN TV