Kome odgovara otkup zatvorske kazne u Srpskoj?

U Krivični zakonik Republike Srpske vraćen je član zakona koji omogućava da se izrečena kazna zatvora do jednu godinu može zamijeniti novčanom kaznom. Struka tvrdi da je u pitanju odredba koruptivnog karaktera. Ministar pravde prvobitno je bio protiv ovog člana, preko noći je promjenio mišljenje? Šta je po srijedi i kome odgovara otkup zatvorkse kazne?

U Republici Srpskoj od izdržavanje zatvorske kazne biće amnestirani svi oni koji imaju novca da plate da ne idu u zatvor, ako su osuđeni za krivična djela do godinu dana.

Mogućnost otkupa zatvorske kazne postojala je u Republici Srpskoj sve do 2017 godine. Tada je izbačena iz Krivičnog zakonika, jer je prema mišljenju struke bila koruptivnog karaktera.

"Ta odredba koja je omogućavala saradnju advokata tužilaštva i suda dovodila je do toga da se kazne zatvora štimaju",  kaže profesor Krivičnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu Ivanka Marković.

Sa štimanjem ili bez, oni koji budu osuđeni do godinu dana, ukoliko budu imali 18.250 maraka otkupiće slobodu.

''Bogati koji, ionako, rijetko dolaze pod udar krivičnog zakonodavstva oni će da otkupe kaznu zatvora, a siromašni će ako ne mogu da obavljaju rad u javnom interesu da idu u zatvor i da odsluže svoju kaznu zatvora", kaže profesorica Marković.

Alternativa izrečenoj kazni zatvora do jedne godine može da bude i kućni zatvor. Takvu vrstu kazne prema procjeni Suda mogu da odsluže trudnice, stara, iznemogla i teško bolesna lica.

Zamjena zatvorske za novčanu kaznu amandman je Ujedninjene Srpske.  Advokat i član te stranke Milan Petković kaže da kratkotrajne kazne ne vode resocijalizaciji, ali vode punjenju budžeta.

''Pokazalo se 2017. kada je isključena ta mogućnost nije doprinijelo smanjenju kriminaliteta ali je povećalo broj lica u zatvoru što je dodatno opterećenje za budžet RS'', kaže Petković, koji je i potpredsjednik NS RS.

Ministarstvo pravde prvobitno nije prihvatilo inicijativu advokata da se otkup kazne zatvora do godinu dana vrati u naše zakonodavstvo. A onda je preko noći ministar promjenio mišljenje.

''Ja sam osjećao problem i opasnost da to zaista može dovesti do toga da stvorimo pravnu nejednakost. Međutim, argumenti koji su poslanički klubovi iznijeli a prije svega u pogledu usaglašavanja sa rješenjima i u BiH i u regionu je prevladao. Ministartsvo će pratiti sudsku praksu i analizirati i ukoliko se pojave devijacije naravno da ćemo reagovati", kaže za BN TV ministar pravde  RS Anton Kasipović.

Sve ovo dovodi i do ponavljanja postupka suđenja. A to onda dovodi i kršenja određenih načela.

''Sud ponovo zasjeda i ponovo odlučuje o nečemu o čemu je već donio pravosažnu sudsku presudu. Dakle to je kršenje načela da se ne može dva puta suditi za isto djelo", kaže profesor Ivanka Markovć

Krivično zakonodavstvo Srbije, Hrvstake ili Slovenije nema ovu odredbu.  Zato su osuđenici iz Srbije i Hrvatske koristili BH državljanstvo kako bi prenijeli kazne i tako izbjegli zatvor.

BN TV